Koncept pametnog grada (Smart City) predstavlja viziju urbanog razvoja koja naprednom primjenom tehnologija omogućava održivo upravljanje gradskim resursima i višu kvalitetu života građana. Osim što optimalno koristi resurse, “pametan grad” istodobno ohrabruje građane, zajednice, znanstveno-istraživačke institucije i poduzetnike na korištenje prikupljenih podataka čime se pojačava mogućnost participacije u detektiranju problema i pronalaženju rješenja. Primjena koncepta i tehnologija vezanih uz pametne gradove u urbanim sredinama predstavlja osobit izazov jer zahtijeva uspostavu ravnoteže između razvoja novih, naprednih tehnoloških rješenja, financijskih mogućnosti gradova i specifičnih potreba lokalne zajednice.

Data-driven inovacijski sustav

Upravo iz tog razloga, vrlo je važno pratiti kako se gradovi razvijaju. Jedan od takvih projekata doprinosa rješavanju suvremenih izazova urbanih ekosustava s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i standarda građana je i CEKOM– Centar kompetencija za pametne gradove, implementiran u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. i ukupne vrijednosti 150.000.000 kn. Osnovni cilj CEKOM-a jest razviti inovacijski klaster u suradnji s još 19 partnera iz javnog i privatnog sektora te akademske zajednice sa svrhom provođenja istraživačko-razvojnih projekata i razvoja kompetencija u domeni primjene pametnih tehnologija za pametne gradove.

KPI evaluator kao alat za donošenje odluka 

U sklopu CEKOM-a, Apsolon razvija koncept “KPI evaluatora” kroz koji ćemo svim gradovima u Hrvatskoj omogućiti praćenje ključnih i relevantnih pokazatelja učinkovitosti na području održivog razvoja, ali i ostalih aspekata upravljanja gradom, kroz inovativnu i interaktivnu prezentacijsku platformu. Projekt podrazumijeva sustavni i inovativni pristup razvoju grada i provođenju procesa strateškog planiranja, upravljanju njegovim resursima, procesima i uslugama uz pomoć novih tehnologija. Time se omogućuje i pametno donošenje odluka i upravljanje te pojačana efikasnost u smislu planiranja i ostvarivanja ušteda što izravno utječe na podizanje kvalitete života građana i posjetitelja.

KPI evaluator na jednom mjestu će objediniti odabrane ključne pokazatelje uspješnosti te omogućiti njihovu interpretaciju i usporedbu, kao i mogućnost procjene učinka različitih intervencija na ukupnu uspješnost grada.

Sinergijom do metrike temeljene na podacima

Metodologija koncepta KPI evaluatora razvijena je u suradnji sa stručnjacima u području primijenjene matematike s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagreb, a temeljena je na preporukama ISO standarda za pametne gradove, kao i na ekspertizi koju je Apsolon stekao izradom studije Analize digitalne spremnosti hrvatskih gradova te spremnosti hrvatskih gradova na zelenu (energetsku) tranziciju, kao i Hrvatskog digitalnog indeksa (istraživanje spremnosti hrvatskih tvrtki na digitalnu transformaciju) te osmišljavanjem i provođenjem Smart City natjecanja u Hrvatskoj.

Sustavnim praćenjem razvoja do jednostavnije svakodnevice

Pred hrvatskim je gradovima dinamično razdoblje u kojem će, uz povećanu financijsku podršku fondova EU, moći planirati i provoditi razvojne koncepte što će s jedne strane građanima značajno unaprijediti kvalitetu života, dok s druge strane gradskim upravama biti iznimna prilika za sustavno praćenje napretka lokalnih jedinica. Za početak, nužno je krenuti od strateški postavljenog okvira razvoja urbanog područja koji se temelji na participativnom procesu strateškog planiranja kao bazi za definiranje ciljeva razvoja s listom planiranih projekata. Pritom, od ključne važnosti su targeti koji se žele postići, odnosno jasno određeni pokazatelji uspješnosti koji omogućavaju sveobuhvatno praćenje provedbe strategije. Upravo KPI evaluatorom omogućit će se jednostavnije i sustavnije praćenje njihovog razvoja što će u konačnici pospješiti procese donošenja odluka ključnih dionika te poboljšati kvalitetu života stanovnika.

Pametni gradovi i smart city rješenja nisu više daleka budućnost, već se polako dotiču svih nas. Pritom ne govorimo samo o globalnoj, već i o lokalnoj razini čemu svjedočimo i sve većim brojem primjera pametnih rješenja iz susjedstva. Iako i dalje nije moguće uspoređivati velika tehnološka smart city rješenja u Barceloni ili Singapuru s onima u Hrvatskoj, značajni su pomaci uočeni u posljednjih deset godina otkako važnost digitalizacije dolazi u prvi plan. Naši gradovi,  veliki i mali, pomalo se  bude i sve više promišljaju o različitim pametnim rješenjima koja bi mogli kreirati ili prilagoditi svojoj veličini i implementirati u svoju svakodnevnicu kako bi život građana postao kvalitetniji i jednostavniji u skladu s izazovima današnjice.  

Smart City rješenja za manje gradove

Koncept pamentog grada (Smart City) predstavlja viziju urbanog razvoja koja naprednom primjenom tehnologija omogućava održivo upravljanje gradskim resursima i višu kvalitetu života građana. Međutim, koliko je ona primjenjiva na male hrvatske gradove i njihove lokalne sredine? Mogu li hrvatski gradovi, mahom maleni, s puno manjim prihodima po glavi stanovnika, sebi priuštiti Smart City rješenja? I trebaju li ona uopće našim gradovima od 10.000, 30.000 ili 50.000 stanovnika? 

U Apsolonu smo uvjereni da je odgovor pozitivan. Ipak, činjenica jest da primjena koncepta pametnog grada na manje sredine zahtijeva pažljivu analizu o tome što je zaista potrebno i primjenjivo stanovnicima takvih urbanih sredina te kako racionalno nabavljati i razvijati tehnološka rješenja koja nisu preskupa i imaju upravo one funkcionalnosti koje odgovaraju potrebama stanovnika i gradskih uprava. Danas, održivost postaje imperativ strateškog planiranja, a neophodan element integrirano, transparentno i uključivo upravljanje javnim resursima. Primjena koncepta i tehnologija vezanih uz pametne gradove u manjim urbanim sredinama predstavlja osobit izazov jer zahtijeva uspostavu ravnoteže između razvoja novih, naprednih  tehnoloških rješenja, financijskih mogućnosti gradova i specifičnih potreba lokalne zajednice.  

Domaća Smart City rješenja 

U nastavku su dana tri slučaja malih hrvatskih gradova koji itekako promišljaju kako poboljšati i pojednostaviti život svojim građanima provodeći mjere iz svojih Smart City strategija koje su nastale vrlo aktivnom suradnjom gradske uprave i građana i  bile prvi korak ka sustavnom,  aktivnom i uključivom promišljanju o Smart City konceptu i njegovoj implementaciji u gradu. U sva tri slučaja radi se o planovima koji su u provedbi, a koji su proizišli iz razvoja strateških programa usmjerenih na Smart City.

Interaktivna platforma za građane

Svjesna veličine i sveobuhvatnosti zadatka koji im predstoji, gradska uprava Grada Krka upustila se u proces stvaranja strateškog okvira razvoja pametnog grada koji definira okvir i smjer u kojem će Grad ići u svojoj želji da postane moderna, transparentna i digitalizirana zajednica. Sa svega  nešto više od 6.000 stanovnika i brojnim dosad već implementiranim pametnim rješenjima, Krk slovi kao “pametni otok” i “pametni grad”. Trenutačno, gradska uprava ima fokus na provedbu digitalne transformacije gradske uprave kako bi omogućili građanima da obavljaju administrativne postupke  iz udobnosti vlastitog doma i bez  nužnog odlaska u gradsku upravu kako bi predali neki zahtjev ili obrazac. Krk će stoga razviti digitalnu gradsku platformu u svrhu efikasnijeg upravljanja gradom, pružanja proaktivnog pristupa potrebama građana te transformaciju načina pružanja javnih usluga njihovom digitalizacijom.

Razvoj rješenja za praćenje prometa u trajektnoj luci

Grad Supetar kao mali otočni grad na Braču  sa 4.000 stanovnika, svako ljeto suočava se s enormnim prometnim gužavama na prilazu trajektnoj luci koja se nalazi u samom centru grada pri čemu posjetitelji provedu i po nekoliko sati u koloni  automobila  čekajući ulazak na trajekt. Stoga, je Grad Supetar odlučio ublažiti negativne posljedice trajektnog prometa kroz grad, na iskustvo turista i svakodnevni život građana uspostavom sustava praćenja  i informiranja o prometnim gužvama na prilazima luci. Supetar razvija digitalnu plaftormu koja koja će imati funkcionalnost live izvještavanja o stanju prometa u gradu, prikazivati stanje gužve, vrijeme čekanja, informacije o voznom redu te pružati prediktivni kalendar prometnih gužvi na određeni dan u godini.  Sustav će koristiti putnicima da unaprijed planiraju svoje putovanje, gradskoj upravi za koordinaciju gužve i sigurnosti u prometu te pomorskim prijevoznicima za potencijalno uvođenje dodatnih izvanrednih linija.

Digitalna transformacija gradske uprave

Grad Ploče s nešto manje od 10.000 stanovnika u svojoj strategiji ističe da je grad spreman na inovacije i pozitivne promjene. Uz novoizrađenu Strategiju pametnog grada u fokusu njegova razvoja je digitalizacija gradske uprave kroz optimizaciju poslovnih procesa uvođenjem Integralnog sustava za praćenje, kontrolu i upravljanje dokumentacijom, s uključenim modulima za upravljanje sjednicama i projektima. Projektom će se unaprijediti poslovni procesi i standardizacija postupaka, digitalizirati interni poslovni procesi i usustaviti baze podataka te educirati i jačati motivaciju djelatnika uprave za digitalnu transformaciju. 

Digitalno da, ali ne nužno…  

Koncept pametnog grada može biti usmjeren  na učinkovitu, pametnu i transparentnu gradsku upravu, digitalnu infrastrukturu, pametno upravljanje energijom i infrastrukturom, komunalne usluge, održivu urbanu mobilnost, gospodarstvo ili drugo relevantno područje. Iz navedenih primjera, vidljive su gradske inicijative pokrenute u nekim od navedenih područja nakon izrade strateškog dokumenta kao temeljnog preduvjeta za planiranje razvoja pametnog grada. Svi gradovi proveli su sustavan i vrlo pariticipativan proces strateškog planiranja u koji su uključili brojne gradske dionike iz čega su proizašle navedene inicijative. Sve inicijative su u početnoj ili zreloj fazi i pokazuju kako i mali gradovi žele i mogu biti “pametni” i utjecati na povećanje kvalitete života građana u njihovom gradu na obostrano zadovoljstvo, kako građana tako i gradske uprave. U slučaju da je i Vašem mjestu potrebna strategija razvoja grada, implementacije Smart City rješenja ili dodatan savjet u ovom području, obratite se našim stručnjacima. 

U proteklih nekoliko godina Rijeka je temeljito radila na unaprjeđenju svojih sustava komunikacije s građanima te infrastrukture. Mnogobrojne promjene na bolje doprinijele su njezinom statusu grada izuzetno povoljnog za život i rad. Međutim, 2020. godina označila je kraj sedmogodišnjeg programskog razdoblja Europske unije čime je isteklo i važenje strateškog dokumenta Grada Rijeke – Strategija razvoja Grada Rijeke za razdoblje 2014. – 2020.

Izrada novog strateškog dokumenta Grada Rijeke

Kako bi Grad Rijeka nastavio planski razvoj, dodatno osigurao bolje uvjete za građane te osnažio status pametnog grada, izrađen je novi strateški dokument koji će biti temelj za razvoj Grada do 2030., a trenutačno je u tijeku donošenje odluke o usvajanju istog. Dokument, koji se pripremao u suradnji s građanima, jedan je od prvih lokalnih razvojnih planova usklađenih s višegodišnjim financijskim okvirom Europske unije i Nacionalnom razvojnom strategijom.

Dokument će biti temelj za razvoj pojedinih sektorskih strategija i planova, kao i osnova za proračunsko i investicijsko planiranje te korištenje sredstava dostupnih iz EU fondova, uključujući i ona namijenjena integriranim teritorijalnim ulaganjima. Premda se vodilo računa o usklađenosti sa zakonodavnim i strateškim okvirom, naglasak je stavljen na minimiziranje utjecaja na okoliš i ublažavanje posljedica klimatskih promjena kroz usklađenost s Europskim zelenim planom, kao i na nastavak praćenja trenda digitalizacije kroz implementaciju rješenja temeljenih na novim tehnologijama u sve sfere društvenog i poslovnog života.

Pametna Rijeka po “modelu krafne”

Plan je rađen po tzv. modelu krafne koji metaforički predstavlja dvije spone. S jedne strane, razvoj gospodarstva predstavlja unutarnji prsten, koji određuje minimum potreban za dobar život. S druge strane, vanjsku okolinu krafne sačinjava ekološki strop.

Minimum potreban za život proizlazi iz UN-ovih ciljeva održivog razvoja – od hrane i čiste vode do određene razine smještaja, sanitarne zaštite, energije, obrazovanja, zdravstva, rodne ravnopravnosti i prihoda. Ekološki stup u skladu je sa znanstvenim odrednicama te svrhom očuvanja klime, tla, oceana, ozonskog omotača i biološke raznolikosti.

Nacrt prijedloga Plana razvoja Grada Rijeke 2021. – 2027.

Koncem 2019., analizirani su podaci o trenutačnom stanju te je odrađen niz internih radionica odjela gradske uprave, komunalnih i trgovačkih društava u vlasništvu Grada te gradskih ustanova i partnera, kao i koordinacija s radnom skupinom. Također, održane su četiri radionice strateškog planiranja usmjerenih osmišljavanju vizije Grada u koje su bili uključeni dionici iz privatnog i javnog sektora ključni za njegov razvoj. Vizija je osmišljena kroz analizu četiriju područja – kvalitetu života i upravljanje gradom, gospodarstvo, promet te infrastrukturu i okoliš. Osim internim snagama, Grad Rijeka je nacrt prijedloga Plana razvoja osmislio u suradnji s tvrtkom Apsolon strategija. Uz spomenute dionike, u proces izrade Plana uključeni su i građani koji su svoje prijedloge mogli dati putem sustava E-konzultacije.

Novi smjer razvoja Grada Rijeke

Nova vizija Grada Rijeke glasi: Rijeka 2030. – pametan, otvoren i otporan grad. Utemeljena je na viziji Grada koji sve svoje resurse usmjerava poboljšanju kvalitete života svojih građana dok stvaranjem nove dodane vrijednosti oblikuje i podržava gospodarski razvoj riječkoga područja. U tom kontekstu, određena su temeljna područja koja će Rijeku usmjeriti prema 2030. godini i pružiti poticaje za daljnji razvoj.

“Živjeti u Rijeci 2030.” odnosi se na Grad raznolikosti, u kojem visoka kvaliteta života proizlazi iz suradnje pametne gradske uprave i angažiranih stanovnika. “Raditi u Rijeci 2030.” za cilj ima stvoriti sveučilišni grad za novo doba, gdje napredne tehnologije i kreativna industrija obogaćuju industrijsko nasljeđe. “Povezati Rijeku 2030.” želi napraviti multimodalno prometno čvorište s održivim i učinkovitim prometnim sustavom. “Sačuvati Rijeku 2030.” označava pametni, zeleni i čisti grad prilagođen potrebama svih građana. Uz ova temeljna područja i ciljeve, dodan je i horizontalni cilj “Pametna Rijeka 2030.” usmjeren razvoju Rijeke kao regionalnog huba za jugoistočnu Europu za razvoj i implementaciju pametnih rješenja u upravljanju gradom i gradskom infrastrukturom koji će se ostvariti aktivnostima i mjerama u sva četiri tematska cilja, uz specifičan pristup, oslanjanjem na tehnologiju i inovativna rješenja. Više o novim načinima financiranja Europske unije pročitajte na našoj web stranici, a za sva dodatna pitanja u vezi pametnog upravljanja, obratite se našim savjetnicima.

Koliko je pametni turizam zaživio u Hrvatskoj? Kako unaprijediti ovaj koncept? Upravo na ova i brojna druga pitanja odgovarali smo u sklopu niza online panel rasprava koje smo organizirali u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta. Panel je okupio dvjestotinjak sudionika, mahom ključnih predstavnika vodećih turističkih kompanija, institucija i potencijalnih SMART destinacija. Cilj panela bilo je zajedničkim snagama odgovoriti na ključno pitanje – kakav nas turizam očekuje nakon korone.

Pametni turizam u Hrvatskoj

Kroz rasprave su se odredila ključna područja u koja je potrebno ulagati za razvoj pametnog turizma u Hrvatskoj. Diskusija s panelistima i publikom pokazala je da u Hrvatskoj postoji veliki interes za novim modelima razvoja turizma i za integracijom novih tehnologija u vidu inovativnih proizvoda, otpornosti i održivosti destinacije, inkluzivnog turizma i slično. Također je utvrđen smjer daljnjeg razvoja s gledišta ključnih dionika hrvatskog turizma.

Pametni turizam bi ponajprije trebao njegovati interdisciplinarni, intersektorski i participativni pristup upravljanju, razvijati destinacije koje su uključive i otporne, čije lokalne zajednice žive kvalitetnijim životom i promiču svoju baštinu te gdje turisti i posjetitelji, uz stanovništvo, rade na očuvanju okoliša.

U kojem smjeru ide Hrvatska odgovoreno je u četiri panela u kojima je istaknuto kako Hrvatska prednjači u održivosti te da je za razvoj pametnog turizma nužno poticati privatni sektor i promicati suradnju stanovništva u upravljanju razvojem turizma.

Pametni turizam i održivost

U prvom panelu posvećenom održivosti u turizmu istaknuto je kako je održivost kompleksna problematika koja, osim same zaštite okoliša, sadrži mnogo širi spektar tema. Potrebno je jasnije definirati smjernice, dodatno educirati lokalne aktere u turizmu o načinima integracije održivosti u njihovo poslovanje te promovirati nove tehnologije i snažniju suradnju sa stanovništvom. Kroz razgovor sudionika istaknuto je kako su se hrvatski otoci, s naglaskom na Krk i Cres, okrenuli održivosti i prije propisanih strategija na razini Hrvatske i Europe. Osim dobrih primjera, predstavljeni su projekti kojima se Dubrovnik bori protiv tzv. over-tourisma, a storytelling je istaknut kao ključan element održivosti i očuvanja baštine na domaćem terenu. Istaknuto je kako je trenutačno pristupačnost u turizmu i inkluzivni turizam marginalno obrađena tema u Hrvatskoj s velikim potencijalom za razvoj i kako je pristupačnost potrebno horizontalno integrirati kroz sve ostale teme pametnog turizma.

Suradnja i participacija u turizmu

Osnovni ključ za održivi turizam leži u suradnji, a upravo je to bila tema drugog panela. U raspravama je zaključeno kako je nužna veća povezanost aktera s terena i donositelja odluka. Kao dobar primjer toga istaknuo se projekt Pokret otoka. Ova inicijativa iskoristila je tehnologiju za povezivanje otoka i naglasila važnost lokalne zajednice u upravljanju turizmom. Izvrstan primjer je i Općina Svetvinčenat gdje, kako sami ističu, turizam nisu nikad gledali kao svrhu samom sebi, već kao sredstvo koje može služiti zajednici integracijom turista u nju samu. Potencijal projekta prepoznala je i Europska unija koja je financirala cjelokupni sustav atrakcija.

Sudionici su se složili kako u javnosti nije dovoljno naglašena svijest o važnosti suradnje. Smatraju kako je razvoj pametnog upravljanja zajednica, odgovornost primarno turističkih zajednica, a onda i ostalih dionika. Ističe se nastojanje odmicanja od birokratskih i administrativnih definicija destinacija, odnosno prilagodba željama turista. Istovremeno treba graditi povjerenje između građana i uprave putem različitih platformi poput e-Visitora.

Ljudski kapital u turizmu

Treći panel bavio se temama ljudskog kapitala i poslovnog okruženja u turističkoj industriji. Posljednjih godina cjeloživotno obrazovanje posebice je dobilo na važnosti, a istaknulo se kao i jedna od glavnih komponenta i kada je riječ o turizmu. Osim što je potrebno raditi na nadogradnji kompetencija aktera, važno je i generalno ulagati u mlade snage.

Uz cjeloživotno obrazovanje, naglasak mora biti na generalnoj promjeni koncepta poslovanja što se odražava prvenstveno kroz poticanje cjelogodišnjih zapošljavanja. COVID-19 kriza uzdrmala je turistički sektor te otvorila diskusiju za potencijalni novi smjer u čijem je formiranju izrazito važno uključiti lokalnu zajednicu te poticati kreativno poduzetništvo. Primjer jedne takve uspješne prakse je i Baranjska kuća koja potiče vlastite zaposlenike na uzgoj lokalnog povrća čime osnažuje njihovu povezanost s partnerima.

Tehnologije integriane u turizmu

Očekivano, od početka COVID-19 krize internetski promet povećan je za 50%. Prednosti tehnologija i IT treba iskoristiti i u turističkoj industriji, ne samo za prikupljanje turista, već i za pružanje jedinstvenog korisničkog iskustva. Prednost big data sustava je upravo u tome što omogućuju bolje targetiranje, usmjeravanje korisnika i upravljanje njihovim iskustvom.

Kao primjeri pozitivne prakse tehnologija integriranih u turizam naveli su se Smart Islands pristup brzog interneta koji je jedinstven primjer potpune sinergije ICT rješenja u domeni interneta stvari usmjerenog na poboljšanje efikasnosti upravljanja u gradu, povećanje kvalitete života građana te postizanje značajnih ušteda. Grad Dubrovnik i Split pokazali su se kao dobri primjeri rješavanja problema parkinga.

S EU fondovima situacija se značajno popravila. Postoji velik broj natječaja na koje se tvrtke iz turizma mogu prijaviti kako bi digitalizirali svoje poslovanje i uveli neke inovativne sustave i načine rada. Postoje i oni koji će sufinancirati implementaciju inovativnih rješenja i komercijalizaciju ideja iz EU fondova, no napominje se da je još uvijek vidan nedostatak podrške države u prijavama.

SMARTMED projektom do pametnog turizma

Projekt SMARTMED u sklopu kojega su se održale panel rasprave „Izazovi i prilike za razvoj pametnog turizma u Hrvatskoj“ pripremljen je u okviru PANORAMED inicijative, Interreg MED programa sufinanciranom sredstvima Europske unije vrijednom 22.5 milijuna kuna koji povezuje trinaest partnera iz devet mediteranskih zemalja: Hrvatske, Portugala, Španjolske, Italije, Francuska, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Grčke. Članice SMARTMED-a zajedno, temeljem specifičnih potreba svake od zemalja, razvijaju poslovni model za pametni i održivi turizam i inovacije u turizmu na Mediteranu. Više o projektu pročitajte na linku, a za sva dodatna pitanja u području pametnog upravljanja, obratite se našim stručnjacima.

Turizam je strateški jedna od važnijih odrednica hrvatskog gospodarstva. Našoj zemlji ne doprinosi isključivo s ekonomskog aspekta, već promociji njezine kulture i dobara pomaže i na globalnoj razini. Ipak, visoka sezonalnost, masovni turizam, manjak kapaciteta i, prije svega, nedostatak suradnje između ključnih dionika posljednjih su godina glavni izazovi turističke industrije. Upravo su ovi segmenti prepoznati projektom SMARTMED čiji je nositelj Ministarstvo turizma. 

Pametni turizam na Mediteranu

Projekt SMARTMED okuplja 13 partnera iz 9 mediteranskih zemalja. Hrvatska će se tako pridružiti  Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Italiji, Sloveniji i Grčkoj u savladavanju spomenutih zajedničkih izazova. Partnerstvo SMARTMED-a doprinijet će integriranom planiranju razvoja turizma na Mediteranu. Navedeno će se postići izradom i testiranjem poslovnog modela Smart turizma. Time se prije svega dionike želi osnažiti za razvoj novih proizvoda i inovacija u turizmu i doprinijeti izgradnji pametnih mediteranskih destinacija. 

Pametni turizam u Hrvatskoj

Upravo će Apsolon u suradnji s Ministarstvom turizma raditi na izradi poslovnog modela za Mediteran i pružiti stručnu podršku testiranju modela u Hrvatskoj. U sklopu izrade modela, organizirat će se šest različitih događanja s ključnim dionicima u Hrvatskoj. Apsolon će također razraditi temeljne metodološke postavke za izradu analitičke podloge za sve partnere i detektirati pilot inicijative.

Projekt je pripremljen u okviru programa Transnacionalne suradnje zemalja mediteranskog područja. Program potiče inovativne koncepte i prakse razumno korištenje resursa i društvene integracije. Više detalja o projektu možete saznati na poveznici. 

Tijekom 2018. u Apsolonu smo prikupljali podatke o digitalnoj spremnosti naših gradova, prateći kompoozitni indeks digitalne spremnosti koji smo razvili kao metodološki ekvivalent DESI indeksu EU na lokalnoj razini. Rezultati su nas u nekim segmentima iznenadili (npr. brzina reakcije na naše upite upućene gradskim upravama u mistery shopping modelu), a u nekima su u skladu s generalno slabom pozicijom države općenito u okvirima EU (22. smo od 28. država članica EU po DESI indeksu). Istraživanje nam je ukazalo na pozitivnu činjenicu da su naše gradske uprave svjesne kako trebaju razvijati digtalne usluge i kanale komunikacije s građanima, ali i na relativno nisku razinu uspjeha u razvoju cjelovite digitalne uprave.

Što su najčešće pogreške naših gradova u razvoju digitalnih servisa građanima?

Prepoznatljivi su obrasci koji su zajednički gradskim upravama u odnosu na način na koji pristupaju digitalnoj transformaciji, kao i ograničavajući faktori u digitalnoj tranziciji. U nastavku slijede najznačajniji:

Nedovoljna razina digitaliziranosti usluga

Općenito, gradovi u Hrvatskoj imaju nisku razinu digitaliziranosti usluga. Rezultat nije osobito negativan fokusiramo li se isključivo na ukupan broj internetski dostupnih obrazaca, ali je nepovoljan sagledamo li u kojoj mjeri oni zaista predstavljaju automatiziranu i digitaliziranu uslugu – radi se o malenom broj slučajeva (3.7% od internetski dostupnih procedura) i to ne uvijek najvažnijih segmenata rada uprave. Dostupnost obrazaca na internetu, njihovo preuzimanje i skeniranje te slanje mailom (a još manje fizički ili poštom), ne mogu se smatrati adekvatnim oblikom digitalizacije. Osnovni razlog aktualnog stanja jest činjenica da je digitalizacija procesa u interakciji s korisnikom tek vrh sante leda kompleksne analize, optimizacije i reorganizacije internih procesa, koji prethode digitalizaciji. Takav proces zahtjevan je i skup, no iznad svega podrazumijeva duboke promjene u navikama unutar uprave i stoga traži iznimno snažno i sposobno vodstvo, koje može motivirati djelatnike uprave i koordinirati kompleksne procese. Zbog toga u istraživanju govorimo o digitalnoj transformaciji, naime, o potpunoj promjeni modela poslovanja koja nadilazi puku zamjenu analognih alata digitalnima.

Ne koriste se nacionalno dostupni modeli identifikacije i autentifikacije

Proces digitalizacije usluga za jednu od ključnih pretpostavki ima mogućnost identifikacije korisnika i autentifikacije transakcija bez čega je malo vjerojatno kako će se kodificirani postupci poput upravnih postupaka ikad moći prevesti u digitalni format. Prema javno dostupnim podacima, sustav e-građani koristi 661.842 jedinstvenih korisnika, što je oko 18% populacije starije od 15 godine. U ranoj fazi razvoja e-usluga važno je da što više upravnih tijela koristi istu platformu koja će postati prepoznatljiv model na nacionalnoj razini i time dodatno potaknuti građane na korištenje e-usluga.

Nepregledno umnožavanje kanala i platformi za iste ili slične usluge

Djelomično zbog nasljeđivanja modela koji su u raznim periodima donosili različita IT rješenja, a jednim dijelom i zbog reaktivnog odnosa prema tržištu digitalnih rješenja bez vlastitih strategija, značajan dio gradova ima neujednačene i nepovezane sustave pružanja usluga i informacija te komunikacije između gradske uprave i gradskih tvrtki i agencija, kao i nekoliko platformi (aplikacija, internetskih stranica) s istim ili sličnim funkcijama. Neki gradovi posjeduju više “ulaza” u gradske usluge kroz različite identifikacijske modele (npr. vlastita lozinka i kreirano korisničko ime za jedno gradsko poduzeće, OIB i lozinka za drugo, a NIAS za treći segment usluga) ili više aplikacija za prijavu komunalnih nepravilnosti s gotovo identičnim setom funkcionalnosti. Takav je pristup nepoželjan jer kod korisnika stvara osjećaj neizvjesnosti ishoda i obeshrabruje ga u digitalnom pristupu upravi. Korisnik će stoga vjerojatnije odabrati fizički dolazak ili telefonsku komunikaciju kao sigurniji i predvidljiviji, poznati način da dođu do usluge ili informacije.

Akvizicija IT rješenja koja se ne koriste ili ne održavaju

Nastavno na prethodni nalaz, treba napomenuti da gradovi često nabavljaju platforme i aplikacije koje zatim ne održavaju ili ne opskrbljuju podacima. Čest su primjer GIS baze koje nude velik potencijal za prezentaciju podataka i iznimno su korisno sredstvo posredovanja informacija i setova podataka, ali kod dijela gradova sadrže vrlo ograničene ili neažurirane setove podataka. Najčešće je to stoga što se kod akvizicije IT rješenja ne uzima u obzir da ona inicijalno podrazumijevaju dodatne napore u organizaciji internih procesa i baza podataka te da ne funkcioniraju bez značajnog početnog ulaganja internih ljudskih resursa i njihovog trajnog angažmana za ažuriranje.

Ne polazi se od korisničkog iskustva u prezentaciji informacija

Upravo činjenica da se prilikom razvoja digitalnih usluga, rješenja i platformi ne polazi od cjelovitog pristupa korisničkom iskustvu jedan je od ključnih razloga što u implementaciji, u korisničkom sučelju, dolazi do umnožavanja komunikacijskih kanala i platformi s redundantnim ulogama. User experience treba biti temelj razvoja svake digitalne platforme, pa tako i onih gradskih. U trenutku analize, malo je gradova svoje stranice organiziralo prema “životnim događajima” i korisničkom iskustvu te najčešće postavljanim pitanjima. Pozitivan primjer predstavljaju Grad Samobor i djelomično Grad Rijeka, koji se kreću u smjeru takve organizacije.

Nerazvijena je svijest o značaju podataka u upravljanju

Iznimno su niski rezultati koje gradovi ostvaruju u području otvaranja podataka. Čini se kako gradovi nisu svjesni da su podaci jedan od servisa koje moraju pružati svojim građanima žele li pretendirati ne samo na titulu transprentnosti, nego i ako smijeraju postajati pametnim gradovima s inovativnim poduzetništvom i aktivnim građanima. Gradovi, čini se, nisu svjesni mogućnosti da im se kroz analitičke napore civilnog društva i gospodarskog sektora vrati trud uložen u sistematizaciju i prezentaciju svojih baza. Povratna sprega koju otvoreni podaci nude gradskoj upravi proizlazi iz mogućnosti da se iz njih generiraju kvalitetne podloga za odlučivanje ili čak naprednija IT rješenja proizišla iz privatnog sektora ili angažmana građana i njihovih organizacija. Uz to, gradovi za sad ne rade na tome da na aktivan način prikupljaju i obrađuju podatke od građana ili da se koriste onima kojima raspolažu kako bi planirali i kreirali svoje usluge.

Transparentnost se promatra kroz pasivno objavljivanje sirovih informacija

Osim marginalno u području participativnog planiranja proračuna, naši gradovi ne usmjeravaju svoje digitalne napore tome da aktivno privuku svoje građane u procese planiranja i odlučivanja. Među analiziranim gradovima nisu zabilježene digitalne platforme koje bi ciljano anketirale građane, pozivale ih na interakciju i participaciju u donošenju odluka, interpretirale dio procesa planiranja ili odlučivanja ili čak na zabavne načine, npr. gemifikacijom, poticale građane na interakciju. Među gradovima slabo su zastupljene mobilne aplikacije ili responzivni web, a one bi takve procese učinile bržima i učinkovitijima. Gradske uprave još uvijek ne vide prednost i potrebu takvih modela.

Nedovoljna primjena društvenih mreža za interakciju s građanima

Iako značajan broj gradova ima otvorene profile na društvenim mrežama, dio tih profila je neaktivan ili se na njima vrlo malo objavljuje. Osim toga, malo se koristi sav komunikacijski potencijal društvenih mreža. Gradovi u najvećem broju slučajeva koriste društvene mreže kao još jedan dodatni kanal za plasiranje gradskih vijesti, a manje koriste društvene mreže za interakciju s građanima, kao što su odgovori na njihova pitanja, postavljanje pitanja građanima, anketiranje i sl.

Što gradovi mogu poduzeti da poprave svoj status i unaprijede svoju razinu digitalne uspješnosti?

Provesti analizu korisničkog iskustva

Uspješna digitalna transformacija nije samo digitalizacija, nego cjelovita promjena pristupa upravljanju usmjeravanjem na korisnika – građanina (posjetitelja, poduzetnika). U definiciji usluga i servisa koje gradske uprave nude na svojim internetskim platformama, potrebno je poći od korisničkog iskustva (user experience), ne samo u smislu određivanja tehnoloških i funkcionalnih specifikacija pojedinih usluga, nego i od cjelovitog razumijevanja njihove pozicije, potreba i očekivanja.

Grad koji ozbiljno promišlja svoju digitalnu transformaciju mora predvidjeti sustavan napor i stručnu podršku u razumijevanju potreba svojih građana.

Jedan od razloga zbog kojih je u digitalnoj transformaciji gradova toliko važno poći iz pozicije razumijevanja potreba i stavova korisnika jest činjenica da kako digitalna era čini interakciju s korisnicima neizbježnom te će ona predstavljati nužan iskorak u interaktivan i proaktivan odnos prema građanima, uključujući dvosmjernu komunikaciju na digitalnih platformama i društvenim grupama, alate za građansku participaciju, proaktivno prezentiranje i interpretaciju podataka, ali istovremeno otvaranje direktnog pristupa što većoj količini “sirovih”, otovrenih podataka.

Gradovi trebaju prihvatiti činjenicu da će im digitalizaciju, uz olakšanje značajnog dijela radnih procesa, donijeti inicijalno velik napor u izmjeni vlastitih procedura i uvriježenih načina postupanja te dugoročne dodatne izazove u odnosu na stalno “polaganje računa” građanima, aktivno odgovaranje na njihove upite u digitalnom formatu, izlaganje dodatnim kritikama i sl. No, ti napori i izazovi neizbježni su želimo li kao društvo uhvatiti korak s europskim državama, preduvjet su uspješnog gospodarskog razvoja i, konačno, bit će preduvjetom uspješnog vođenja uprave i zadržavanja podrške među biračkim tijelom.

Provesti dubinsku analizu i optimizaciju svojih poslovnih procesa

Digitalna transformacija pretpostavlja dubinsku analizu poslovnih procesa u gradu i njihovu optimizaciju, što je iznimno zahtjevan proces. Većina gradova suočava se sa sličnim izazovima u odnosu na kompleksnost procesa digitalizacije i gradovi prvenstveno zaostaju u uspostavi stvarnih, kompleksnih digitalnih usluga koje zahtijevaju paralelnu uspostavu novih internih poslovnih procesa i digitalizaciju rada u tzv. “back-endu”, njihovu optimizaciju, usklađivanje s regulativom i korištenje sustava identifikacije i autentifikacije. Analiza i optimizacija poslovnih procesa podrazumijevaju nekoliko koraka prije digitalizacije, podrazumijevaju “inventuru” svih internih postupaka i pravilnika, procjenu radnih opterećenja, optimizaciju postupaka, a tek onda i analizu arhitekture postojećih rješenja i uvođenje novih IT sustava. Takav proces podrazumijeva suradnju poslovnih analitičara, stručnjaka koji dobro poznaju sustav lokalne samouprave i njegove funkcije i djelatnike grada i njihovu suradnju u analitici koja prethodi naručivanju gotovih ili specijalno dizajniranih IT rješenja. Puka digitalizacija postojećih postupaka nije “pametan” proces, ako prethodno postupci nisu učinjeni ekonomičnima i učinkovitima.

Imati jasnu strategiju i plan digitalne transformacije

Gradovi, kao i sve druge organizacije, trebaju imati strategiju svog organizacijskog razvoja i sustavno ju provoditi. Vrlo je čest slučaj da digitalizacija (interna ili vanjska) naših gradskih uprava podrazumijeva stihijsku nabavku ponuđenih rješenja diktiranu tržištem dostupnih IT aplikacija i rješenja. To završava umnažanjem sličnih rješenja, nabavkom rješenja koja se ne upotrebljavaju ili koje međusobno ne komuniciraju. Gradska uprava, kada je jednom definirala funkcije i servise koje želi pružati svojim građanima te interne procese koje namjerava digitalizirati, treba identificirati optimalna rješenja, uzimajući u obzir prvenstveno vlastite potrebe i potrebe svojih građana te svoje financijske mogućnosti. Grad treba imati plan i funkcionalne i tehničke specifikacije s kojima prilazi IT stručnjacima i tek tada će korištenjem njihovih usluga postići maksimum.Razviti plan uključivanja, edukacije i motiviranja zaposlenika za promjene

Uspjeh digitalne transformacije, kako u javnom, tako i u privatnom sektoru, ovisi prvenstveno o ljudima i organizacijskoj kulturi.

Gradska uprava koja želi stvarni prelazak na digitalne alate mora osigurati da su svi njezini djelatnici motivirani, informirani i educirani za digitalnu transformaciju. Za to joj je potreban jasan plan i fokus vodećih ljudi. Bitno je interno komunicirati što se promjenama želi postići te koje se promjene planiraju, jasno prenijeti zacrtanu strategiju i planirane korake zaposlenicima te ih uključiti u pripremu novih rješenja i educirati o njihovoj primjenu.  Uz samo informiranje i edukaciju, nužna je i promjena interne organizacije kulture, što je u kontekstu javne uprave osobito velik izazov.

Razvijati zajedničke platforme i rješenja surađujući međusobno

Hrvatski gradovi su maleni i samostalno teško financijski i operativno mogu razvijati kompleksna rješenja oblikovana za potrebe svojih građana. Stoga nije čudo da je ponuda gotovih rješenja ono što je do sada oblikovalo veći dio digitalizacije hrvatskih gradova. Međutim, domaći gradovi imaju sličnu proceduralnu podlogu, slične izazove u odnosu na organizacijsku kulturu, a mnogi od njih dijele slične potrebe i probleme pa se mogu povezati u specifične grupacije (npr. otočni gradovi, mali gradovi, turističkih gradova, gradovi iz iste županije i sl.). Samostalno, gradovi ne mogu niti razviti niti kupiti rješenja koja specifično odgovaraju njihovim potrebama, ali se mogu povezivati i zajedno ih razvijati i pilotirati te širiti krug korisnika za pojedina rješenja. Također, maleni ili oni koji se sporije razvijaju, mogu učiti na pogreškama i uspjesima onih koji su odmaknuli dalje od njih. Gradovi mogu i trebaju postati inicijatori prijedloga nacionalnom regulatoru, ali i predlagati relevantne mjere Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova u aktualnom procesu programiranja sredstava EU za 2021. – 2027., koja bi trebala biti snažno usmjerena ka digitalizaciji.

Mi u Apsolonu vjerujemo da gradovi mogu i trebaju biti nositelji razvoja pametne uprave u Hrvatskoj. Obzirom na kompleksnost izazova digitalne transformacije u javnom sektoru, vjerojatnije je da će manje organizacije s užim dijapazonom djelovanja biti modeli uspjeha od kojih će nacionalna razina dobivati poticaj za vlastitim unaprjeđenjem, nego obrnuto. Stoga ćemo gradove i dalje pratiti kroz svoju indeksaciju, potičući ih da u svojem radu na digitalnoj transformaciji upravljanja budu što bolji.  

Cijelo istraživanje možete preuzeti ovdje.