Istraživanje je obuhvatilo 20 najvećih hrvatskih gradova, koje smo (za potrebe istraživanja) podijelili u tri kategorije (veliki, srednji i mali gradovi) prema procjeni broja stanovnika koji žive u njima (DZS: Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2019.): Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Velika Gorica, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštela, Samobor, Vinkovci, Koprivnica, Đakovo i Vukovar. U navedenim gradovima živi ukupno 1.899.667 stanovnika što čini 46,73 % svih stanovnika Republike Hrvatske prema toj procjeni.
Indeks spremnosti gradova na zelenu (energetsku) tranziciju osmišljen je kao složeni indeks sastavljen od pet pojedinačnih indeksa (strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije, potrošnja energije u sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru prometa i potrošnja energije u sektoru javne rasvjete) koji su dobiveni ocjenjivanjem nekolicine kriterija.
Prema kriteriju donošenja strateških dokumenata na području energetike te njihove javne dostupnosti, među velikim gradovima iskazali su se Zagreb, Rijeka i Osijek s jednakim brojem bodova, među srednjim gradovima Velika Gorica i Karlovac, a od malih Varaždin. U posebnoj kategoriji nalaze se gradovi s manje od 35.000 stanovnika gdje su se istaknuli Koprivnica i Đakovo.
Prema proizvodnji energije iz obnovljivih izvora energije na području grada, kod velikih gradova najbolji je Grad Zagreb, srednjih Karlovac, a među malima izrazito dominira Šibenik. U posebnoj kategoriji malih gradova najboljim se pokazao Grad Vinkovci.
Prema potrošnji energije u sektoru zgradarstva, odnosno potrošnji energije u javnim zgradama na području grada te trošku za energente i emisijama CO2, najboljim među velikim gradovima pokazao se Split, među srednjima Zadar, a malima Samobor te Đakovo u posebnoj kategoriji malih gradova.
U sektoru prometa promatrali smo potrošnju energije, emisije CO2, broj linija javnog gradskog prijevoza te broj punionica za alternativna goriva na području grada. Među velikim gradovima izrazito dominiraju Zagreb i Rijeka, srednjima Velika Gorica, a kod malih gradova istaknuo se Šibenik. Najbolju situaciju u posebnoj kategoriji malih gradova ima Koprivnica.
Prema potrošnji energije u sektoru javne rasvjete te njezinom trošku i emisijama CO2, u kategoriji velikih gradova najboljim se pokazao Osijek, među srednjim gradovima Karlovac, dok su u kategoriji malih gradova najbolji gradovi Sisak i Đakovo.
Analiza spremnosti hrvatskih gradova na zelenu (energetsku) tranziciju 2021.
Koliko je epidemija bolesti COVID-19 proteklu godinu utjecala na rad gradskih uprava? Besplatno preuzmite studiju i saznajte stanje digitalne spremnosti 20 najvećih domaćih gradova.
