Poljoprivredni sektor važna je grana gospodarstva svih država, kako članica EU tako i zemalja kandidatkinja. Osim što je bitno da je određeni dio državnih sredstava predodređen za dodatne napore i ulaganja u razvoj poljoprivrednih aktivnosti, unapređenje proizvodnih pogona te jačanje poljoprivrednih kapaciteta, ne smije se zaboraviti niti na poticaje EU. Brojne zemlje osvijestile su mogućnosti i prilike dodjele bespovratnih sredstava i aktivno krenule u pripremu i provedbu agri projekata.

Takav je slučaj i sa Crnom Gorom, koja unatoč relativno maloj površini i sredozemnoj klimi, ima poprilično diversificiranu poljoprivredu – od uzgoja maslina i agruma u obalnoj regiji, do ranog sezonskog povrća i duhana u središnjim područjima i ekstenzivnog uzgoja ovaca na sjeveru. Ovo ju čini uvjerljivo najvažnijom aktivnosti ruralnog stanovništva, a čak više od 60 000 kućanstava prihod zarađuje dijelom ili u cijelosti od poljoprivrede. Upravo s ciljem dodatnog poticanja i osnaživanja razvoja ovog sektora, provedene su brojne projektne aktivnosti od kojih se posebno ističu projekti pripreme za prijavu na programe prekogranične suradnje, projekti razvoja ruralnog turizma u jadranskom zaleđu te istraživanja obalne linije prirodnih promjena i promocije pomorskog dobra i njegove održivosti.

Prisutnost Apsolona u Crnoj Gori

U sklopu projekta jačanja tehničkih kapaciteta za prikupljanje i analizu podataka financijskih pokazatelja poljoprivredne proizvodnje, imao sam priliku surađivati s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Naroda (FAO UN) i Ministarstvom poljoprivrede na provedbi projektnih aktivnosti. 

U dosadašnjem tijeku projekta, provedene su brojne aktivnosti na razvoju aplikativnog rješenja za prikupljanje, obradu i analizu financijskih pokazatelja poljoprivredne proizvodnje, implementirani su određeni metodološki okviri primjenjivi na razini država članica EU te su organizirane edukativne radionice i treninzi za sve relevantne institucije i osobe koje djeluju u sektoru poljoprivrede. Osim redovitih projektnih aktivnosti, razmatrane su i druge mogućnosti aktivnije suradnje Apsolona sa institucijama iz javnog sektora, a posebno privatnih tvrtki iz sektora poljoprivrede koje u budućnosti planiraju značajnije koristiti sredstva potpore iz pretpristupnih, a kasnije i pristupnih programa i fondova EU.

Kako je Crna Gora dobrim dijelom zakoračila u procese pridruživanja punopravnom članstvu u EU, a obzirom na zahtjeve za specifičnim znanjima i iskustvima vezanim za primjenu europskih metodoloških okvira, kao i njihovo prilagođavanje zahtjevima i potrebama poljoprivrednog sektora susjedne zemlje, sudjelovanje u ovom projektu također predstavlja posebnu referencu i širenje opsega poslovanja Apsolona i na nova područja.

Nastavak još jedne uspješne suradnje

Apsolon, kao vodeća regionalna tvrtka za poslovno savjetovanje s petnaestogodišnjim iskustvom zasnovanim na suradnji s velikim brojem zadovoljnih klijenata iz javnog i privatnog sektora te uspješnoj provedbi niza projekata sufinanciranih iz EU i nacionalnih fondova, neprestano prepoznaje nove mogućnosti razvoja suradnje i izvan nacionalnih granica. 

Vodeći se iskustvom stečenim u RH i prenoseći pozitivne primjere i dobre prakse, uspješno se provode projekti u 18 susjednih zemalja kojima se ostvaruje značajna suradnja sa tvrtkama iz javnog i privatnog sektora, a među kojima se posebno ističu projekti prekogranične suradnje. Ovaj projekt jačanja kapaciteta i njegovi rezultati svakako će otvoriti nove mogućnosti nastavka uspješne suradnje.

Osim što označava nove prioritete Europske unije u narednom sedmogodišnjem periodu, novo programsko razdoblje ključno je i za nedaće koje su pogodile Hrvatsku. Dugotrajna korona kriza, a potom i dva razorna potresa, značajno su ugrozile funkcioniranje cjelokupnog gospodarstva, središnje države te lokalne samouprave. Stoga ne čudi da mnogi upravo 24,5 milijardi eura financijskih sredstava dostupnih Hrvatskoj u sljedećih sedam godina vide kao glavnu polugu oporavka i razvoja do 2030.  

Međutim, veliki iznosi financijskih sredstava sami po sebi ne moraju značiti i ubrzani razvoj Hrvatske, pri čemu bi nestručno upravljanje alokacijom moglo značiti i propuštanje generacijske prilike za priključenje uspješnijim i razvijenijim članicama Europske unije. Stoga je sada važnije nego ikada prije racionalno i razvojno orijentirano distribuirati planirana sredstva kako bi se osigurao najveći mogući efekt investicija. Pametna, ali i brza raspodjela sredstava bit će ključna za oporavak gospodarstva, dok će ponavljanje istih omaški iz prošlog programskog razdoblja pokazati da Hrvatska nije puno naučila na svojim greškama.

Adekvatna raspodjela sredstava

Prije svega, pri programiranju i planiranju, provedbena tijela se nalaze pred dilemom u kojem omjeru alocirati sredstva između javnog i privatnog sektora. Ako znamo da oko 80% javnih investicija u Hrvatskoj dolazi iz kohezijskih fondova, jasno je da je pritisak za zadržavanjem značajnog kolača u javnom sektoru ogroman. Tako je i u prošlom programskom razdoblju veliki  naglasak stavljen upravo na projekte javnog sektora, pa su, sukladno procjeni Hrvatske udruge poslodavaca, “javna poduzeća odnosno administrativne jedinice lokalne samouprave privukli mnogo više novca iz EU fondova od privatnih poduzeća, i to u omjeru 70 prema 30”. Međutim, to se nije dogodilo zbog manjka projekata u privatnom sektoru, štoviše njih je bilo na pretek, već je način programiranja i planiranih alokacija unutar operativnih programa determinirao i iznose koji će biti dodjeljivani sukladno tipu prijavitelja. Tako prema procjeni HUP ICT udruge samo za projekte povećanja konkurentnosti kroz nabavu informacijsko komunikacijske opreme spremno je za stotine poduzetnika s ukupnom vrijednosti ulaganja u iznosu od 400 milijuna eura. Također, za projekte nabave nove proizvodne opreme te izgradnje pogona za mala i srednja poduzeća (koja čine 99% svih subjekata) bilo dostupno svega 3 milijarde kuna, odnosno 3,7 % dostupnih sredstava programskog razdoblja. Valja naglasiti kako su opisani poduzetnički projekti sufinancirani sa svega 35% ili 45% potpore, što automatski znači i velika dodatna ulaganja od strane poduzetnika. Međutim, isto nije slučaj s projektima u javnom sektoru koji su financirani s 85%, odnosno 100% potpore. Dostupnog novca će biti na pretek, no kako bi se ostvarila dodatna vrijednost ulaganja, on mora biti efikasno potrošen. Stoga je nužno planirati i alocirati mnogo više sredstava za poduzetničke projekte, koji, zbog činjenice da u investiciju moraju uložiti vlastita sredstava, gotovo nikada neće pokrenuti projekt koji se ne isplati ili nije tržišno opravdan.    

No, povoljnija raspodjela sredstava prema privatnom sektoru ne smije biti samo “umjetna” tako da se sredstva preliju prema tvrtkama isključivo u vidu financijskih instrumenata, odnosno potpora kroz zaduživanje. Iako su ovakvi oblici potpora također dobrodošli, a prvenstveno u trenutku kada su poslovne banke nesklone intenzivnoj alokaciji kreditnog zaduženja, upitna je njihova učinkovitost u okolnostima u kojima se nalazi hrvatsko gospodarstvo. Poduzetnicima je potrebno olakšati investicije u razvoj poslovanja, nabavu najsuvremenije opreme te istraživanje i razvoj, a to će biti puno lakše dodjelom bespovratnih sredstava. 

Ključno aktiviranje dionika

Gore opisano dovodi nas i do drugog važnog segmenta, a to je izrada operativnih programa i Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, koji predstavljaju okvir za raspisivanje natječaja, a koji se moraju usuglasiti s Europskom komisijom. S obzirom na to da je značajna izmjena operativnih programa nakon njihovog usvajanja praktički nemoguća, ključno je u procesu programiranja uključiti što je moguće više dionika, a kako određeni sektori ne bi ostali zakinuti. Upravo je opisano bio slučaj u programskom razdoblju koje je za nama, a u kojem je sektor hrane i pića ostao omaškom izostavljen iz prihvatljivih djelatnosti za mjere povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Tako je administrativnom greškom, bez i jednog valjanog razloga, za više od 3.000 gospodarskih subjekata onemogućena prijava projekata u segmentu energetike. Potrebe korisnika najbolje se mogu determinirati i anticipirati njihovim uključivanjem u planiranje te je zato nužno da operativni programi prođu i šire javno savjetovanje kako bi svi potencijalni prijavitelji mogli dati svoje sugestije i prijedloge na ključne dokumente koji će određivati distribuciju više od 24,5 milijardi eura u narednih 10 godina.  

Zaključno, transparentnost i brzina bit će ključni. Provedbena bi tijela trebala napokon početi ažurno objavljivati planove pokretanja novih natječaja, a sve kako bi potencijalni korisnici imali dovoljno vremena za pripremu opsežne projektne dokumentacije. Ozbiljna priprema projekata traje najmanje pola godine, pri čemu ista iziskuje veliku količinu financijskih i ljudskih resursa. Jedino će pravovremene informacije o planiranim natječajima, ali i brza evaluacija i dodjela bespovratnih sredstava za prijavljene projekte omogućiti dobro, efikasno i svrsishodno iskorištenje sredstava. Ako vam je potrebna pomoć ili savjet u ovom segmentu, obratite se našim stručnjacima.

Male i srednje tvrtke mogao bi razveseliti natječaj za dodjelu EU sredstava, i to čak do nepovratnih 38 milijuna kuna. No javiti se mogu samo visokotehnološke tvrtke koje mogu udovoljiti zahtjevnim uvjetima i osmisliti konkurentan projekt.

Posljednja prilika za stjecanje nepovratnih sredstava

Nedavno je objavljen Poziv na dodjelu projektnih prijedloga ‘Integrator’, za male i srednje poduzetnike vrlo vjerojatno posljednja prilika za stjecanje nepovratnih sredstava iz fondova EU iz ovoga programskog razdoblja. Njime je moguće ishoditi i do 38 milijuna kuna nepovratnih sredstava za komercijalizaciju inovativnih proizvoda i usluga, odnosno za uspostavu dugoročnih dobavljačkih odnosa sa srednjim ili velikim poduzećima (tzv. integratorima) prisutnim na više tržišta koja imaju strukturiran lanac vrijednosti i dobave, a svoje proizvode i usluge pružaju krajnjim korisnicima. Vijest bi svakako razveselila veliki broj naših poduzeća trenutačno opterećenih krizom COVID-19 (i često naviknutih na sufinanciranje čak i najmanjih projekata uz pomoć nepovratnih sredstava), da nije riječ o vjerojatno najsofisticiranijem natječaju Ministarstva gospodarstva dosad.

Globalni lanci vrijednosti

Naime, natječaj je namijenjen krugu visokotehnoloških prijavitelja koji mogu udovoljiti zahtjevnim uvjetima i osmisliti konkurentan projekt. Preduvjet aplikacije je formiranje konzorcija od najmanje tri MSP-a te već razvijen prototip globalno inovativnog proizvoda koji ima visok potencijal internacionalizacije i priključenja u globalni lanac vrijednosti (GLV) neke multinacionalne kompanije. Što su globalni lanci vrijednosti? Jednostavno rečeno, GLV uključuju sve aktivnosti i inpute korištene za proizvodnju finalne robe ili usluga. Svaki GLV rezultat je milijuna poslovnih odluka pojedinačnih poduzeća o tome u kojem smjeru razvijati poslovanje, koje tržišne prilike i kako iskoristiti, kako organizirati operacije, koje proizvodne operacije samostalno obavljati, a za koje se koristiti dobavljačima. Sve te odluke oblikuju globalno kretanje robe, usluga, kapitala, podataka pa čak i ljudi.
Globalni lanci vrijednosti počivaju na tendenciji sveopće fragmentacije proizvodnog procesa, na premisi da se svaki dio proizvodnje može odvijati bilo gdje na svijetu (tamo gdje je moguće najefikasnije proizvoditi), pri čemu je rapidan napredak ICT industrije postao ključan katalizator globalizacije i rasta GLV-a. McKinsey Global Institute definira šest arhetipova GLV-ova: 1. globalne inovacije (automobilska industrija, računarstvo, elektronika, strojogradnja), 2. radnointenzivna roba (tekstilna industrija, drvoprerađivačka itd.), 3. regionalna proizvodnja (industrija gume, plastike, stakla, cementa, keramike, hrane i pića itd.), 4. resursnointenzivna roba (poljoprivreda, rudarstvo, energetika, metali), 5. radnointenzivne usluge (malo i veleprodaja, prijevoz, logistika), 6. knowledge intenzivne usluge (IT, profesionalne usluge, financije).

Prilike i rizici

Globalni lanci vrijednosti predstavljaju važnu priliku slabije razvijenim zemljama da postanu dijelom globalne ekonomije, da apsorbiraju znanje i tehnologije te dodaju vrijednost svojim proizvodima. Konkretno, u suvremenim gospodarstvima kompanije više nemaju potrebu biti vertikalno integrirane i samostalno proizvoditi gotove proizvode (što je često skupo i neefikasno), već imaju priliku odabrati jedan zadatak u cijelom lancu, specijalizirati se za proizvodnju specifičnih dijelova kompleksnih sustava i na taj se način pozicionirati na tržištu. Međutim, nije svaki ulazak u GLV koristan za zemlje i ne mora nužno rezultirati stvaranjem prosperitetnoga gospodarstva. Rizik ostajanja na vrlo niskim pozicijama u lancu vrijednosti i dalje je prisutan, primjerice u slučaju opskrbljivanja resursima niske dodane vrijednosti. U prilog tome govori i analiza McKinsey Global Institutea koja evidentira pet supstantivnih promjena u trendovima GLV-ova u posljednjih 15 godina: 1. ubrzan pad trgovinske aktivnosti u segmentu robe, 2. rapidan porast trgovinske aktivnosti u segmentu usluga (60% brži nego rast robe), 3. niži udio aktivnosti radnointenzivnih GLV-ova, 4. rapidan prijelaz ka tzv. knowledge intenzivnim GLV-ovima oslonjenima na visokoobrazovanu radnu snagu, 5. povećanje intraregionalnih gospodarskih aktivnosti.

Nedovoljno konkurentni

U kontekstu ovih trendova, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u suradnji s analitičarima Svjetske banke provelo je opsežno istraživanje utjecaju globalnih lanaca vrijednosti na gospodarstvo Republike Hrvatske te evaluiralo konkurentnost hrvatskih kompanija i potencijal za pozicioniranje na globalnom tržištu. Nažalost, analiza je pokazala da su čak i naši strateški sektori definirani Strategijom pametne specijalizacije Republike Hrvatske slabi i nedovoljno konkurentni za uspješno natjecanje na globalnom tržištu, primarno zbog sporog uočavanja i prilagodbe rapidnim promjenama poslovnih modela te zbog niske razine prihvata i prilagodbe novim tehnologijama. Na temelju zaključka Svjetske banke kako je svako od tematskih prioritetnih područja definirano Strategijom pametne specijalizacije RH u svojevrsnom riziku, Ministarstvo je dizajniralo predmetni natječaj kojim se male i srednje poduzetnike želi potaknuti na uključivanje u globalne lance vrijednosti. Međutim, riječ je isključivo o onim konzorcijima koji mogu ponuditi proizvode visoke dodane vrijednosti s disruptivnim potencijalom te koji ulaze u arhetipove globalnih inovacija i knowledge intenzivnih usluga.

IT u prednosti

Na primjeru kompanija koje djeluju u automobilskoj industriji, tvrtke koje proizvode mehaničke dijelove limitirane tržišne vrijednosti (npr. dijelove karoserije, felge, prozore itd.) nisu dobri kandidati za financiranje prema tom natječaju, dok bi tvrtke koje razvijaju i komercijaliziraju visokotehnološka rješenja temeljena na disruptivnim tehnologijama (kao što su AI, IoT, 5G) vrlo lako mogle doći do respektabilnih iznosa potpore. Primjerice, može se raditi o komercijalizaciji upravljačkih sustava za povezana ili autonomna vozila ili njihovih pojedinih podsustava. S obzirom na to da je riječ o posljednjem natječaju iz tekućega programskog razdoblja, tijela koja vode sustav upravljanja i kontrole EU fondova u razdoblju 2021. – 2027. moraju fokusirati nepovratna sredstva u sektore visoke dodane vrijednosti, jer to je jedini način da uhvatimo korak s globalnim trendovima.

Članak je dostupan u tjedniku Lider, 4. lipnja 2020.

Od začetka plana do ostvarenja ciljeva, EU projekti, kao i sama provedba EU projekata, su poput živih bića. U svom životnom ciklusu prolaze kroz razne promjene i to je sasvim uobičajeno. Kada govorimo o projektima sufinanciranim iz EU fondova, izmjene su nešto na što moramo posebno obratiti pozornost jer mogu rezultirati neprihvaćanjem troškova, pa i na samu realizaciju EU projekata. Zapamtite – izmjene su moguće, ali nisu zajamčene! U nastavku vam donosimo savjete za izmjene u projektu koje možete provesti bez preuranjenoga razbijanja kasice prasice.

Što smijete, a što ne u provedbi izmjena na EU projektima?

Tijekom provedbe EU projekta zaista mnogo toga može poći u smjeru koji odudara od planiranog – od značajnih događaja, poput poplave koja je zaustavila izgradnju vaše tvornice, do želje da kupite bolju CNC glodalicu u odnosu na onu koju ste planirali tijekom izrade projektne prijave.

Sve će to zahtijevati službene izmjene na EU projektu koje vam moraju odobriti posrednička tijela. U načelu, jedino što ne smijete je izmijeniti iznos bespovratnih sredstava koja su vam dodijeljena. Ono što vam jest dodijeljeno možete preraspodijeljivati između proračunskih stavki, uvoditi nove stavke i aktivnosti, mijenjati postojeće, produljiti ili pak skratiti njihovo trajanje.

Kaže se „u načelu…“ jer, kad su u pitanju pravila provedbe EU projekata, od onoga što se mijenja važniji su razlozi zbog kojih se to mijenja. Naišao sam na slučajeve u kojima su posrednička tijela sasjekla sve troškove za nabavljenu opremu zbog izmjene samo jedne komponente te opreme, a isto su tako odobrila nabavu strojeva koji se funkcionalno značajno razlikuju od onih koji su projektom bili inicijalno predviđeni.

Dozvoljene izmjene u provedbi EU projekata

Zašto je to tako? Za detaljan bismo odgovor u obzir trebali uzeti sve aspekte i pravila provedbe EU projekta u skladu s ugovorom o bespovratnim sredstvima, primjenjivim pravilnicima i načelima. U nastavku donosim sažeti pregled ključnih principa kojima se morate voditi razmišljajući o izmjenama koje u EU projektu smijete provesti. 

Pojednostavljeno, izmjena će zasigurno biti prihvaćena ako kumulativno zadovolji uvjete da je okolnost koja je uzrokuje bila potpuno nepredvidljiva dok ste izrađivali projektnu prijavu, da vi na to niste mogli utjecati i niste odgovorni, da je izmjena zaista nužna da biste proveli EU projekt kako je zamišljeno i da (na svu sreću) neće utjecati ni na svrhu ni na broj bodova zbog kojih su posrednička tijela prihvatila projektnu ideju.

Ugovor o nabavi – razumijevanje uzroka i posljedica izmjena

Iskustvo nas je naučilo da je korisnicima najteže razumjeti zašto ne mogu provesti naizgled beznačajne izmjene u EU projektu. Kad promatraju projekt u cjelini, u njihovim je očima zaista riječ o malim izmjenama. Naposljetku, kakvu ulogu ima to što ste objavili natječaj za nabavu energetski učinkovite rasvjete ili digitalne transformacije da biste na kraju sklopili ugovor s ponuditeljem koji je ponudio malo drugačije tehničko rješenje koje je suvremeno i još povoljnije nego ste predvidjeli u proračunu? Zar nije svrha projekta doprinijeti očuvanju okoliša kroz uštede energenata? Nije li bolje izmjenama postići upravo efikasnije korištenje proračunskih sredstava, nego što bi to jamčila izvedba po prvotnom planiranom troškovniku? Nažalost, nije tako jednostavno.

Principi nužnosti i nepredvidljivosti svima su relativno razumljivi. Problemi nastaju kod shvaćanja odgovornosti i povezivanja utjecaja izmjene na postupke nabava. Zbog toga najčešće dolazi do rigoroznih kazni u smislu povrata sredstava. Primjerice, možete izgubiti četvrtinu bespovratnih sredstava za izmjenu kao što je promjena uvjeta plaćanja kupnje radnih vozila prema dobavljaču. U najgorim vam slučajevima prijeti potpuni povrat sredstava jer ste izmijenili projekt gradnje na način da ste uklonili svu infrastrukturu za osobe s invaliditetom na koju ste se projektnim prijedlogom obvezali.

Osnovno je načelo da izmjene u EU projektu ne smiju značajno utjecati na provedeni postupak. Kada će se izmjena ugovora o nabavi smatrati značajnom, izdvojio sam na sljedećoj grafici.

Načela u izmjeni provedbe EU projekata

Najčešće probleme ove vrste susrećemo kod ugovora o građevinskim radovima gdje je nekvalitetno izrađeni troškovnik često osnovni razlog za naknadne izmjene ugovora zbog činjenice da ne odražava pravi opseg potrebnih radova. Ako se nakon završenoga postupka nabave radova uvodi značajan opseg dodatnih radova postojećem izvođaču bez novoga postupka nabave, dolazi do kršenja odredbi o jednakom postupanju i transparentnom natjecanju jer troškovnik odudara od izvorno objavljenoga troškovnika.

Vodeći se prethodno navedenim načelima, pobrinite se da za svaku izmjenu radova vrijede načela istaknuta u nastavku.

Savjetujemo da odredite prioritete predmeta nabave i osigurate dovoljno vremena za razmatranje svih pitanja i rizika uključivanjem internih ili vanjskih stručnjaka za osmišljavanje tehničkih specifikacija, troškovnika i odredbi ugovora o nabavi.

Kako ćete predstaviti izmjenu jednako je važno kao i sama izmjena koju tražite

U posredničkom tijelu često se susreću s nejasnim zahtjevima za izmjenama koji se moraju dostaviti na formalnom obrascu u kojem se objašnjava zahtjev i podnosi dokumentacija koja dokazuje i opravdava ono što je napisano. Zahtjevi su često napisani kao struja svijesti iz koje je evidentno da korisnik emotivno doživljava okolnosti koje utječu na njegov EU projekt. Zbog toga je teško shvatiti uzročno-posljedične veze između onoga što korisnik želi postići izmjenom i usklađenosti izmjene s kumulativnim principima koje sam nabrojao u prvom savjetu. Neki korisnici tako pristupaju izmjenama da bi ‘zbunili’ posrednička tijela nadajući se da će zahtjev biti odobren ako uključuje puno teksta i ključnih riječi (nužno i nepredvidljivo) pri čemu stvarna situacija na EU projektu i smisao predloženog rješenja ostaju neobjašnjeni. Ni jedno ni drugo nije dobro i neće vam pomoći kod odobravanja izmjena na EU projektu. U nastavku donosimo nekoliko savjeta za izradu službenih zahtjeva za izmjenama bez obzira na to radi li se o izmjeni manjeg značaja (npr. preraspodjeli sredstava) ili o dodatku ugovoru koji uvodi značajne izmjene u EU projekt (npr. produljenje projekta za 6 mjeseci).

Kako izraditi zahtjev za izmjenama EU projekta?

Nemojte se ograničavati kategorijama koje su zadane u obrascu. Radije unutar njih uvedite svoja poglavlja i ispričajte priču koja će biti laka za praćenje onome tko je čita te će istovremeno obuhvatiti sve ono što je važno istaknuti u logičnom redoslijedu. Započnite s opisom trenutačnog stanja na EU projektu jer posrednička tijela dobivaju informacije o vašem projektu kvartalno i nisu upućena u EU projekt koliko mislite da jesu. Navedite sve ključne aktivnosti koje su ostvarene i koje su u tijeku te pružite koncizan pogled na EU projekt iz objektivne perspektive, a slobodno ubacite i subjektivno mišljenje o tome kako napreduje provedba EU projekta.

Tek je tada vrijeme da istaknete specifičnu situaciju na EU projektu i okolnosti koje uzrokuju potrebu za izmjenom. Držite se ključnih informacija kojima nedvojbeno ukazujete na izazove u tijeku projekta i fokusirajte se na to da izmjena koju predlažete bude prezentirana kao odlično rješenje koje će omogućiti da se EU projekt nastavi provoditi kako je planirano ako ne i bolje. Nemojte se oslanjati na emocije u obraćanju čitatelju koji odlučuje o prihvatljivosti izmjene koju predlažete. Pravilo ‘Show, don’t tell!’ ovdje itekako vrijedi. Stoga izbjegavajte navoditi da je izmjena nužna i nepredvidljiva. Radije se potrudite da čitatelj sam donese zaključak da je tražena izmjena zaista takva.

Nakon toga je vrijeme da poentirate! Pokažite utjecaj izmjene na projekt, dajte do znanja da razumijete što tražite i da ste sagledali sve posljedice koje će nastupiti. Dobro promišljen zahtjev za izmjenom pokazat će da vaše rješenje problema ima pozitivne učinke na projekt, da nije u suprotnosti s pravilima nego ih uvažava i da je jedini ispravan korak naprijed. Ako postignete sve navedeno, posrednička tijela neće imati drugih opcija nego da odobre vaš zahtjev za izmjenom.

Izmjene u provedbi EU projekata jedina su konstanta

Vrlo je vjerojatno da ćete se susresti s nekim oblikom izmjene u provedbi svoga EU projekta. Nažalost, izmjene su jedno od onih područja koja nisu sasvim jasno definirana u pravilima kojima vaš projekt podliježe. Zbog toga si samo pravovremenim planiranjem i promišljenim pristupom možete olakšati život kad nastupe okolnosti koje uzrokuju potrebu za izmjenama. Sve ostalo će zahtijevati iskustvo i razumijevanje regulatornoga okvira provedbe EU projekata. Ako nemate vremena  za takvo što, uvijek se možete obratiti stručnjacima Apsolona koji su proveli više stotina raznovrsnih izmjena na zadovoljstvo i korist tvrtki iz raznovrsnih sektora. 

Svjedoci smo velikih promjena na tržištu rada svijeta i Europe. Broj nezavisnih stručnjaka (eng. freelancera), osoba koje su odlučile tradicionalno zaposlenje zamijeniti fleksibilnijim oblicima rada, znatno raste. U SAD-u je već danas čak 36 posto nezavisnih stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih, a u Europskoj uniji taj broj stalno raste i danas iznosi 15 posto. O nezaustavljivu rastu broja nezavisnih stručnjaka najbolje govori Forbesovo istraživanje da će do 2027. više od pola radne snage u SAD-u biti nezavisni stručnjaci.

Nedostatak kvalitetnog ekosustava

Trend porasta broja nezavisnih stručnjaka vlada i u naizgled ustaljenoj industriji poslovnog savjetovanja te broj konzultanata koji su se odlučili na osamostaljenje konstantno raste. U Zapadnoj Europi provedeno je mnogo istraživanja koja potkrepljuju tu tvrdnju, a u Jugoistočnoj znatno manjka podataka o tome. Nedostatak relevantnih istraživanja potaknuo je Kliker, najveću digitalnu platformu Jugoistočne Europe koja spaja nezavisne stručnjake i tvrtke, da u suradnji s Apsolonom, vodećom hrvatskom tvrtkom za poslovno savjetovanje, provede opsežno istraživanje u kojem je sudjelovalo više od tri stotine ispitanika. Istraživanje pruža uvid u stanje tržišta iz perspektive nezavisnih konzultanata i njegov je cilj osvijestiti poslovnu zajednicu o prednostima njihova angažiranja. Klikerovo veliko istraživanje pokazalo je da je tipičan nezavisni stručnjak muškarac s prosječnim radnim iskustvom od šesnaest godina stečenim na vodećim pozicijama i fokusom na financije, marketing i menadžment. Stručnjacima je u prosjeku potrebno više od šest mjeseci za prelazak u nezavisne, čemu je glavni razlog nedostatak kvalitetna ekosustava koji bi im pomogao u prvim koracima osamostaljenja. Nalaženje projekata također je velik izazov za nezavisne stručnjake, pretežito zbog netrasparentnosti tržišta. Istraživanje pokazuje da čak 80 posto ispitanika klijente nalazi preko poznanstava, a nakon što iskoriste mrežu znanaca, imaju rijetke prilike za pronalazak sljedećih projekata. Prelazak iz stalnoga zaposlenja u osamostaljenje dugotrajan i izazovan proces, ali nezavisni konzultanti zadovoljni su svojim odabirom, što je istaknulo čak 85 posto ispitanika. Nekoliko je čimbenika koji su stručnjacima najviše pomogli u osamostaljivanju: prvi je porast potražnje za nezavisnim stručnjacima (za 50 posto ispitanih), a slijede ga dostupnost digitalnih platformi poput Klikera (za 40 posto ispitanih) i digitalni alati (za 17 posto ispitanih) te dostupnost stranim tržištima (za 35 posto ispitanih).

Rade više, ali su zadovoljniji

Osim uvida u postupak osamostaljivanja, istraživanje je pružilo uvid u zadovoljstvo radom osamostaljenih stručnjaka. Iako više od polovine ispitanika radi više nego prije, zadovoljniji su i 96 posto smatra da je donijelo ispravnu odluku. Kao najveću prednost osamostaljenja navode fleksibilno radno vrijeme, samostalan odabir projekata i rad od kuće. Upravo im je ta fleksibilnost, stručnjaci ističu, važnija od prihoda. Zadovoljstvu prelaskom u nezavisne stručnjake pridonosi i podatak da je više od 80 posto klijenata zadovoljnije uslugama nezavisnih stručnjaka u usporedbi s vremenom kad su bili u stalnome radnom odnosu. Štoviše, čak 64 posto ispitanih stručnjaka radi na jednakim ili većim projektima, što svjedoči o povjerenju klijenata u nezavisne stručnjake.

Angažiranje nezavisnih stručnjaka razlikuje se prema industrijama; neke su industrije, poput IT-a i marketinga, odavno počele surađivati s njima. S druge strane, vidljiva je tromost tradicionalnih industrija koje se još prilagođavaju promjenama na tržištu poslovnog savjetovanja i tek spoznaju prednosti nezavisnih konzultanata. Prostora za napredak tržišta zasigurno ima i toga je svjesno više od 80 posto ispitanika. Ističe se potreba za osvještavanjem ključnih prednosti koje angažman nezavisnih stručnjaka donosi, poput lakše prilagodbe klijentu (74,7 posto), činjenice da cjelokupan posao obave provjereni stručnjaci (52 posto), boljeg omjera cijene i kvalitete (52 posto) i mogućnosti fokusa na samo jedan projekt (40 posto). Oblikovanju industrije koja će poticati rad nezavisnih konzultanata pridonijet će i digitalna transformacija koja zahvaća sve industrije, uključujući i konzultantsku. Tehnologije budućnosti poput umjetne inteligencije, platformizacije, IoT-a i skupova velikih podataka (engl. bid data) jako će utjecati na rad nezavisnih konzultanata. Istraživanje je pokazalo da stručnjaci koji uza stalni radni odnos usporedno rade na projektima najutjecajnijom tehnologijom budućnosti smatraju umjetnu inteligenciju (46 posto), a isključivo nezavisni stručnjaci opredijelili su se za platformizaciju (56 posto).

Tvrtke prepoznale prednosti

Iz perspektive tržišnih trendova razvoj novih poslovnih modela (55 posto), globalizacija (42 posto) i popularizacija životnog stila nezavisnih stručnjaka (42 posto) ključni su trendovi koji će oblikovati industriju. Iz predstavljenih rezultata istraživanja može se zaključiti da tržište nezavisnih konzultanata Jugoistočne Europe ima velik potencijal i da su tvrtke prepoznale prednosti rada s nezavisnim stručnjacima. Tržište nezavisnih konzultanata postupno se oblikuje, čemu pridonosi digitalizacija koja će transformirati rad nezavisnih stručnjaka te im omogućiti jednostavnije nalaženje novih klijenata i istodobno tvrtkama osigurati precizniji odabir traženog stručnjaka. U idućem razdoblju očekuje se strelovit rast nezavisnih stručnjaka u Jugoistočnoj Europi, što će znatno unaprijediti konkurentnost regionalne poslovne zajednice i regionalnoga gospodarstava.

Kada govorimo o javnoj nabavi, najčešće se u medijima spominju problematika i utjecaj odluka Državne komisije (DKOM) na javni sektor. Ovo je i logično, jer su javna tijela ta koja su obveznici Zakona o javnoj nabavi (ZJN). No, ne govori se mnogo o poduzetnicima, koji su u provedbi EU projekata po prvi put u svom poslovanju podvrgnuti posebnim procedurama u nabavama po tzv. Pravilnicima za neobveznike zakona o javnoj nabavi (NOJN pravilnicima), te o problematici s kojom se suočavaju. Stoga se postavlja pitanje zašto je javna nabava jednostavnija za obveznike Zakona o javnoj nabavi, nego za poduzetnike?

Razne verzije tumačenja propisa

Pomalo je smiješno što se pravila za poduzetnike zovu Pravila za neobveznike zakona o javnoj nabavi, a isti se poziva na Zakon o javnoj nabavi. Navedeno bi bilo u redu da se nadležna tijela u Hrvatskoj, zadužena za verifikaciju troškova poduzetnika i nadzor u EU projektima (npr. HAMAG, FZOEU, ARPA, MRFFEU), ne gube u međuprostoru neustaljene prakse koju kreiraju u hodu. Način razmišljanja naših nadležnih tijela je sljedeći: poduzetnici ne moraju provoditi nabave po Zakonu o javnoj nabavi (ZJN), pa DKOM odluke i rješenja nisu toliko bitni, no ipak se NOJN pravilnici nadovezuju na ZJN – prema tome, zašto odluke o odobravanju ili neodobravanju troškova ne bismo donosili na temelju vlastite mlade prakse, internih tumačenja i promjenjivih te brzomijenjajućih smjernica. Nabava je kompleksnija za poduzetnika jer nadležna tijela svoje odluke o financijskim korekcijama u nabavama poduzetnika temelje na vlastitim tumačenjima propisa pravilnika NOJN pomiješanog sa ZJN koja nisu javno dostupna. S obzirom na to da ni sami nisu sigurni u utemeljenost svojih odluka, u istima se pozivaju na načela zakona o javnoj nabavi, koja su zapravo vrlo širok pojam, te na interne zaključke i izvješća, koji nisu javno dostupni ili stavljeni na raspolaganje korisnicima. Poduzetnik tako ne dobiva preciznu informaciju o tome što je to točno prekršio u svom postupku nabave. Zašto imamo NOJN pravilnike od 8 stranica ako će se uz njih vezivati nebrojeno mnogo skrivenih novih tumačenja i dokumenata koji ih nadopunjuju? Zašto se tumačenja pravilnika mijenjaju svakih nekoliko mjeseci, a zatim se najnoviji nalazi primjenjuju retroaktivno na već provedene nabave ne uzimajući u obzir činjenicu da je korisnik najvjerojatnije potpisao ugovor o bespovratnim sredstvima po starijoj verziji pravilnika?

Apsurd financijskih korekcija

Ako ste poduzetnik i provodite EU projekt, te u nabavi propišete više od jednog financijskog uvjeta sposobnosti, smatra se da ste prekršili načelo razmjernosti i može vam se odrediti financijska korekcija od najčešće 25% iznosa na cjelokupni ugovor o nabavi. Primjerice, ako tražite GFI da vidite ostvaruje li potencijalni ponuditelj dobit i uz to tražite BON 2 da vidite je li ponuditelj bio u blokadi. Po ZJN to ne bi bio povod za žalbu ponuditelja, niti bi DKOM kaznio takvog Naručitelja, no nadležna tijela za EU projekte kažnjavaju korisnike bespovratnih sredstava za takve stvari.

Jednako tako, u slučaju da se prvi put suočavate s nizom specifičnih EU pravila za nabave u doba promjenjive prakse, zbog čega vam je potrebna pomoć stručnjaka za provedbu nabava u EU projektu, ne smijete tražiti da takav stručnjak ima iskustva u EU projektima. Iako zvuči apsurdno, u ovom slučaju financijska korekcija vam je zagarantirana jer nadležna tijela smatraju da nije nužno da stručnjak za nabave u EU projektu ima iskustvo na EU projektima. Za ovakav stav nadležna tijela nemaju opravdanog utemeljenja. U provedbi nabava po ZJN ipak je ostavljena mogućnost da Naručitelj, na temelju predmeta nabave, procjeni što točno treba i odredi uvjete kojima bi si osigurao optimalnu kvalitetu usluge odabranog ponuditelja. To potvrđuje i primjer korištenja metodologije i organizacije kao uvjeta bodovanja koji se u EU projektima poduzetnika kažnjava čak i ako je raspisan na jasan i objektivan način. S druge strane, nadležna tijela koja vlastite nabave provode po ZJN uredno i dalje koriste takav kriterij jer ga DKOM ne penalizira ako je određen na nedvojben način.

Dvostruki tretman pravila

Postaje jasno da se pravila u javnoj nabavi za poduzetnike tumače strože od pravila za javna poduzeća. Zašto dvostruki tretman? Odgovor nije u zloj namjeri sustava prema poduzetnicima, već u tome što tijela za verifikaciju troškova i nadzor EU projekata nisu interno dobro posložena niti međusobno ujednačena u svojim odlukama. Često se događa da jedan ogranak iste organizacije donese jednu odluku, drugi suprotnu, a zamislite koliko je tek nepodudarnosti kod dvije različite organizacije u istom sustavu EU fondova u Hrvatskoj. Nažalost, za nabave u EU projektima još ne postoji etablirana praksa niti nadležno nepristrano tijelo koje bi objavljivalo odluke i rješenja situacija koje se događaju u nabavama (kao što je DKOM kod ZJN). Tijela za nadzor nabava poduzetnika ne objavljuju svoje odluke i nalaze na specifičnim slučajevima. Najviše što se postiglo jest da SAFU, koji vodi provedbu projekata javnog sektora, objavljuje svoje smjernice u provedbi nabava, no iste toliko često ažurira da korisnicima jednostavno ne daje sigurnost pri provedbi postupaka nabava.

Je li poduzetnik, koji odluči nešto mijenjati, pehist jer neće postići ništa za sebe, već će eventualno stvarati praksu za verifikaciju troškova budućih projekata poduzetnika? NOJN pravilnici se ažuriraju svakih nekoliko mjeseci, SAFU smjernice svakih par tjedana, a nadležna tijela to vole prodati pod prizmom “pojednostavljenja pravila kako se ne bi kočilo daljnje povlačenje EU sredstava“. Zvuči super, prava predizborna krilatica, pogotovo s obzirom na činjenicu da je Hrvatska posljednja među zemljama članicama po stopi povlačenja sredstava!

Zbog stalne mijene NOJN pravila i smjernica te internih stavova tijela koja se primjenjuju retroaktivno na nabave, financijska korekcija je počela kucati na vrata gotovo svakog postupka nabave poduzetnika. Problematika se javlja kada se nova „pojednostavljena“ NOJN pravila počinju retroaktivno primjenjivati i tumačiti sve strože do mjere gdje je to počelo kočiti cijeli sustav povlačenja sredstava. Financijske korekcije su mnogobrojne: do kraja 2018. godine, u okviru OPKK 2014-2020, doneseno je 680 odluka o utvrđenim nepravilnostima u iznosu od 220,3 milijuna kuna prema trenutačno dostupnim podacima, a tko zna koliko će ih biti do kraja 2020. Poduzetnici i drugi korisnici žale se na takve odluke jer pravila nisu jasna niti transparentna, a kazne ne odgovaraju veličini pogreške. Nadležno tijelo za rješavanje prigovora na financijske korekcije (MRRFEU) grca u zaprimljenim žalbama. Odgovor najranije možete očekivati 1 godinu od podnošenja žalbe na financijsku korekciju, a ista vam je već naplaćena ili vam se odbija od potpore, koju trebate zaprimati. Po isteku tih godinu dana, većina će projekata i završiti, a žalba još neće biti riješena.

Koji su sljedeći koraci?

Koje su daljnje opcije? Ići na upravni spor? Isplati li se poduzetniku, umjesto da sav svoj fokus usmjeri na stvaranje mjerljive dodane vrijednosti u svom poslovanju provedbom EU projekta i osigura rast zapošljavanja, razvija i izvozi nove proizvode? Ili pak trošiti vrijeme na duge žalbe i upravne sporove, a sve samo da eventualno nešto promijeni za kolegu poduzetnika koji će se odvažiti na provedbu EU projekta u nadolazećem razdoblju? Ako nadležna institucija donese zadovoljavajuću odluku za žalitelja poduzetnika, poslat će se poruka nadležnim tijelima u sustavu EU fondova koji će tada, nadajmo se, revidirati svoje stavove i uvidjeti potrebu za konzistentnom provedbom pravila – koja sami stvaraju. U suprotnom, ako se ništa ne poduzme, pravila koja si Hrvatska sama nameće kod povlačenja EU sredstava, rezultirat će odvraćanjem korisnika od pokušaja ostvarivanja financiranja. Poslije se možemo pitati zašto smo, po iznosu povučenih sredstava za investicije, na dnu Europske ljestvice, no odgovor je jasan – jer smo sami tako izabrali.

Više od 50 marljivih Apsolonovih stručnjaka svakodnevno osmišljava i stvara nove mogućnosti za zajednički rast i razvoj. Svjesni da EU nudi brojne prilike za sufinanciranje projekata, tim za Podršku investitorima identificirao je natječaje na koje bi mogli prijaviti nekoliko interno osmišljenih ideja. To je rezultiralo ostvarenjem bespovratnih EU sredstava za čak 4 projekta koja su trenutačno u rukama tima za Provedbu projekata.

Projekt 1: Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti tvrtke Apsolon uvođenjem IKT rješenja

Svrha projekta: do projektne ideje došlo je nakon što su stručnjaci Apsolona prepoznali potrebu za rastom konkurentnosti i produktivnosti poslovanja uslijed rasta i usložavanja poslovnih procesa, rasta broja područja kojima se tvrtka bavi, ali i svojevrsne atomizacije poslovnih funkcija uslijed organizacijske prilagodbe tvrtke.

Rješenje: predmetni projekt odgovara na identificirane izazove putem 3 glavne aktivnosti:

1. nabava IKT poslovnog rješenja za upravljanje poslovanjem, a posebno prilagođenog potrebama tvrtke u praćenju poslovanja Odjela digitalne transformacije i Design Thinkinga;

2. nabava IKT poslovnog rješenja za pružanje trenutnih povratnih informacija o performansama zaposlenika, što će omogućiti prikupljanje povratnih informacija u realnom vremenu te radikalno unaprjeđenje upravljanja ljudskim potencijalima;

3. nabava nove računalne i komunikacijske opreme kako bi se omogućila puna eksploatacija novih softvera, optimizirao proces pružanja usluga te omogućio dislocirani rad te jednostavna kolaboracija savjetnika izvan ureda.

Očekivani rezultati projekta: rezultate i učinke projekta je nužno promatrati iz perspektive koristi ciljnih skupina:

1. Sama tvrtka i menadžment imat će korist u vidu povećanja konkurentnosti tvrtke na tržištu, kako kroz povećanje kvalitete krajnjeg proizvoda, tako kroz uštede, optimizaciju te zadovoljnije zaposlenike i klijente;
2. Zaposlenici tvrtke imat će korist kroz sudjelovanje u edukacijama i implementaciju novih IKT rješenja kojima će se poboljšati radni uvjeti;
3. Neizravnu korist će imati i svi budući zaposlenici, kroz interne metode transfera znanja;
4. Osim ciljnih skupina, korist će imati i krajnji korisnici, klijenti tvrtke, koji će u Apsolonu i dalje imati pouzdanog partnera koji će im pružati visoku kvalitetu proizvoda i usluga te time omogućiti daljnji rast i razvoj poslovanja.

Ukupna vrijednost projekta: 1.143.562,50 HRK
Iznos EU sufinanciranja: 579.865,00 HRK
Razdoblje provedbe projekta: 1.10.2019. – 1.4.2021.
Kontakt osoba za više informacija: Nataša Ćurić Martinčević, ncuric@apsolon.com
Nositelj projekta: Apsolon d.o.o.

Zahvaljujući osiguranim bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i Kohezija 2014. – 2020., Apsolon je u travnju 2021. godine uspješno završio projekt pod nazivom “ Povećanje konkurentnosti i učinkovitosti tvrtke Apsolon uvođenjem IKT rješenja“ sukladno Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava potpisanim s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta i Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, a u sklopu poziva ‘Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)-2’.

Završetkom provedbe postignuta je svrha projekta: povećana je konkurentnost i učinkovitost Apsolona. U sklopu projekta nabavljeno je IKT poslovno rješenje za upravljanje poslovanjem, a posebno prilagođeno potrebama tvrtke u praćenju poslovanja Odjela digitalne transformacije i Design Thinkinga. Također, nabavljeno je IKT poslovno rješenje za pružanje trenutnih povratnih informacija o performansama zaposlenika, a što je omogućilo prikupljanje povratnih informacija u realnom vremenu te radikalno unaprjeđenje upravljanja ljudskim potencijalima. Naposljetku, nabavljena je nova računalna i komunikacijska oprema kako bi se omogućila puna eksploatacija novih softvera, optimizirao proces pružanja usluga te omogućio dislocirani rad te jednostavna kolaboracija savjetnika izvan ureda.

Projekt je ostvario sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., a putem poziva „Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) – 2“, Referentna oznaka: KK.03.2.1.19 kojeg provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Više informacija na:
www.strukturnifondovi.hr
OP Konkurentnost i kohezija – Operativni program 2014.-2020.

Projekt 2: Komercijalizacija softvera e-Guillotine 2.0

Svrha projekta: komercijalizacija softvera e-Guillotine 2.0 te digitalizacija procesa i reorganizacija poslovanja Odjela regulatorne reforme tvrtke Apsolon. Do ideje je došlo nakon što su stručnjaci Apsolona napravili analizu unutarnjih i vanjskih čimbenika poslovanja te detektirali ključne probleme s kojima se tvrtka susreće u provedbi projekata regulatorne reforme. Problemi se mogu promatrati na dvije razine:
– proizvod/usluga – glavni nedostatak e-Guillotine softvera zamijećen je u nemogućnosti izračuna administrativnog opterećenja koje će se postići ukidanjem ili promjenom nekog propisa, a koja se sada računao pomoću excel tablica;
– interni poslovni procesi –  problem se ogleda u dijelu produkcije mjerenja administrativnog opterećenja, odnosno ukupnom neučinkovitom poslovnom procesu Odjela regulatorne reforme kao posljedica manualnog unosa podataka i mjerenja administrativnog opterećenja, manualnog generiranja isporuka te neučinkovite korisničke podrške u području monitoringa, upravljanja i kontrole kvalitete projekata mjerenja administrativnog opterećenja

Rješenje: Komercijalizacija inovativnog SCM softvera za mjerenje troška važećih propisa te procjenom učinaka novih propisa kroz njegovu prilagodbu i integraciju unutar jedinstvenog softvera e-Guillotine te prilagodba digitalizacije procesa i reorganizacije poslovanja Odjela regulatorne reforme. 

Ciljevi i očekivani rezultati projekta:
– integrirano softversko rješenje za upravljanje projektima regulatorne reforme i mjerenje administrativnog opterećenja spremno za komercijalnu primjenu na ciljnim tržištima
– digitalizacija procesa i reorganizacija poslovanja Odjela regulatorne reforme

Ukupna vrijednost projekta: 1.887.455,47 HRK
Iznos EU sufinanciranja: 776.514,41 HRK
Razdoblje provedbe: 1. 10. 2018. – 1. 1. 2020.
Kontakt osoba za više informacija: Miroslav Kosović, mkosovic@apsolon.com
Nositelj projekta: Apsolon d.o.o. 

Projekt je ostvario sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., a putem poziva „Komercijalizacija inovacija u poduzetništvu“, Referentna oznaka: KK.03.2.2.02 kojeg provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Više o projektu i razvijenoj e-Giljotini 2.0

Više informacija na:
www.strukturnifondovi.hr
OP Konkurentnost i kohezija – Operativni program 2014.-2020.

Projekt 3: Povećanje konkurentnosti tvrtke Apsolon optimalnom primjenom mrežnih rješenja

Svrha projekta: Povećanje konkurentnosti tvrtke u pružanju usluga regulatorne reforme primjenom mrežnih rješenja. Do ideje je došlo tako da su Apsolonovi stručnjaci identificirali nižu konkurentnost uslijed neadekvatnog tržišnog pozicioniranja tvrtke za pružanje usluge regulatorne reforme na globalnoj razini, nisku razinu svijesti o mogućnosti unapređenja procesa regulatorne reforme primjenom IKT tehnologija, dok je proces identifikacije barijera u poslovnom okruženju prilikom pružanja usluge regulatorne reforme dugotrajan i skup.

Rješenje: Izrada poslovne web stranice www.boljipropisi.hr koja će služiti kao središnje mjesto za sve teme povezane s poboljšanjem poslovnog okruženja i regulatorne reforme na državnoj razini te optimizacija domene u cilju podizanja posjećenosti web stranice.

Ciljevi i očekivani rezultati projekta:

– povećanje konkurentnosti tvrtke na globalnom tržištu usluga regulatorne reforme povećanjem imidža, vidljivosti i potražnje za uslugama regulatorne reforme;

– pojačana svijest o mogućnosti primjene IKT tehnologija u procesu regulatorne reforme, što će unaprijediti proces i metodu pružanja usluge;

– smanjenje troškova i dugotrajnosti procesa pružanja usluge regulatorne reforme.

Ukupna vrijednost projekta: 135.000 HRK
Iznos EU sufinanciranja: 94.500 HRK
Razdoblje provedbe projekta: 25. 2. 2019. – 25. 2. 2020.
Kontakt osoba za više informacija: Dijana Babić, babic@apsolon.com
Nositelj projekta: Apsolon d.o.o.

Projekt je ostvario sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., a putem poziva „WWW vaučeri za MSP-ove“, Referentna oznaka: KK.03.2.1.17 kojeg provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Više informacija na:
www.strukturnifondovi.hr
OP Konkurentnost i kohezija – Operativni program 2014.-2020.

Projekt 4: Povećanje konkurentnosti digitalnog savjetovanja tvrtke Apsolon strategija primjenom mrežnih marketinških rješenja

Svrha projekta: ojačati tržišnu poziciju te povećati konkurentnost tvrtke Apsolon strategija u pružanju usluga digitalnog savjetovanja primjenom mrežnih marketinških rješenja. Do ideje je došlo nakon što su stručnjaci Apsolona prepoznali dva najveća izazova u segmentu poslovanja digitalnog savjetovanja, prvenstveno u komercijalizaciji same usluge:
– niža razina svijesti domaćih tvrtki o temama digitalizacije i digitalne transformacije, odnosno o potrebi uključivanja suvremenih digitalnih alata u vlastito poslovanje
– identifikacija i pristup potencijalnim klijentima

Rješenje: Izrada poslovne web stranice pod nazivom digitalni-indeks.hr koja služi kao središnje mjesto za sve teme povezane s uslugama digitalnog savjetovanja koje pruža tvrtka, te kao glavni kanal marketinga i prodaje spomenutih usluga.

Ciljevi i očekivani rezultati projekta:
– izrađena nova web stranica, dostupna na: digitalni-indeks.hr
– povećana vidljivost usluga digitalnog savjetovanja tvrtke
– olakšan pristup novim klijentima tvrtke uz učinkovito upravljanje projektom

Navedeno će omogućiti postizanje rezultata projekta: Ojačana tržišna pozicija i povećana konkurentnost tvrtke Razbor u pružanju usluga digitalnog savjetovanja putem izrade nove, specijalizirane web stranice.

Ukupna vrijednost projekta: 130.000,00 HRK
Iznos EU sufinanciranja: 91.000,00 HRK
Razdoblje provedbe: 15. 10. 2018. – 15. 10. 2019.
Kontakt osoba za više informacija: Andrijana Parić, aparic@apsolon.com
Nositelj projekta: Apsolon strategija d.o.o. 

Projekt je ostvario sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., a putem poziva „WWW vaučeri za MSP-ove“, Referentna oznaka: KK.03.2.1.17 kojeg provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Više informacija na:
www.strukturnifondovi.hr
OP Konkurentnost i kohezija – Operativni program 2014.-2020.

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost tvrtki Apsolon d.o.o. i Apsolon strategija d.o.o.