Kompleksnost pitanja vezanih uz implementaciju ESG strukture u poslovanje predstavlja potencijalne poteškoće poduzetnicima koji tek ulaze u temu održivosti.  Opsežnost ESRS standarada i količina ulaznih podataka za sastavljanje ESG izvještaja zasigurno izgledaju opterećujuće većini ionako preokupiranih poduzetnika. Kako bi ublažili bauk koji donosi ESG i razriješili neke od upitnika nad glavama, u nastavku donosimo pojašnjenje sadašnje problematike i očekivanih kratkoročnih i dugoročnih trendova za poduzetnike.

• od 1. 1. 2017. godine u Hrvatskoj je započela obveza nefinancijskog izvješćivanja za velike poduzetnike, subjekte od javnog interesa te subjekte koji na datum bilance prelaze kriterij prosječnog broja od 500 zaposlenih tijekom prethodne poslovne godine
• ESRS standardi, odnosno standardi po kojima će poduzetnici izvještavati u području okolišnih, društvenih i upravljačkih pitanja (ESG pitanja), usvojeni su 31. 7. 2023. godine
• od 1. 1. 2025. veliki poduzetnici i poduzetnici od javnog interesa imat će obvezu podnošenja izvještaja o održivosti poslovanja prema ESRS standardima već u izvještajima o poslovanju za 2024. godinu
• od 2026. godine obveza izvještavanja prema ESRS standardima proširuje se na srednje i male poduzetnike (uz izuzeće mikro poduzetnika)
• od 1. 1. 2028. godine obveza izvješćivanja prema ESRS standardima proširuje se i na tvrtke iz trećih zemalja koje žele poslovati ili plasirati proizvode na prostoru EU.

Gdje smo sada?

Iako još ne postoji obveza izvješćivanja po ESRS standardima, makar radi opširnosti ESRS standarada, poduzetnici bi trebali početi razmišljati u smjeru održivosti kako bi obvezu izvještavanja dočekali spremni. Prvi korak u tom smjeru je analizirati postojeće stanje poslovanja prema okolišnim, društvenim i upravljačkim pokazateljima. Zatim slijedi postavljanje benchmarka koji pozicioniraju poduzetnika u odnosu na tržište i u odnosu na konkurenciju odvija se nakon utvrđenog postojećeg stanja. Poduzetnik bi potom trebao procijeniti vanjske i unutarnje čimbenike poslovanja kako bi se utvrdili koji su kriteriji značajni za praćenje i u kojem ih aspektu poduzetnik može poboljšati (primjerice, poduzetnik je utvrdio da je za njegov lanac vrijednosti značajan kriterij bioraznolikosti i ekosustava, ali nije značajan kriterij korištenja resursa i kružnog gospodarstva – stoga će o prvom kriteriju izvještavati u ESG izvještaju, a o drugome neće).

Što nam slijedi u neposrednoj budućnosti?

Banke, fondovi i druge financijske institucije sve više uzimaju u obzir postojanje ESG izvještaja kod poduzetnika koji traži financiranje. Za očekivati je da će takav poduzetnik dobiti sredstva za investiciju po povoljnijim uvjetima.

• ESG izvještaj pružat će uvid u poduzetnikovu organizaciju i ponašanje prema lokalnoj zajednici i okolišu, što će povećati povjerenje potencijalnih ulagača, steći prednost nad konkurencijom i podići ugled kompanije iz perspektive krajnjih korisnika
• ESG izvještavanje obavljat će se jednom godišnje za prethodno financijsko razdoblje poduzetnika
• osim ESG izvještavanja, na poduzetniku stoji procjena rizika vezanih za održivost i utvrđivanje KPI-jeva koje nastoji ispuniti, a o čijim će naprecima izvještavati u ESG izvještaju.

Što nam slijedi u budućnosti?

Za očekivati je da će banke i investitori postupno povećavati svoje zahtjeve vezane uz održivost poslovanja, kao što je vrlo izgledno i povećanje složenosti zahtjeva unutar ESRS standarada, stoga je za poduzetnika vrlo važno razmišljati o ESG strategiji, uzimajući u obzir kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere koje planira implementirati u svoje poslovanje. Dugoročno gledano, uvođenje ESG strukture u poduzeće imat će utjecaj na sve dionike s kojima poduzeće surađuje te cijeli sektor poslovanja – od dobavljača, konkurenata, zaposlenika, krajnjih korisnika proizvoda do lokalnih zajednica. Zato se od svih dionika u lancu vrijednosti poduzeća očekuje učenje o obuhvatu održivosti i prilagodba na promjene koje će se u lancu vrijednosti sigurno dogoditi. Dugoročni cilj cijele priče oko ESG-a je implementacija načela održivosti u poslovanje poduzetnika na ekonomski isplativ i održiv način, a ne samo ‘‘zadovoljavanje forme’’ u obliku izvještaja.

Održivost u poslovanju postaje sve relevantnija tema kojoj se u svijetu investicija sve više daje na važnosti. ESG izvještaj poduzeća pruža nam uvid koliko je poslovanje nekog poduzeća angažirano prema okolišnim i društvenim temama te je više izgledno da će financijska sredstva biti dodijeljena poduzeću koje je uspješno implementiralo ESG u svoje poslovanje. Vidljivo je da implementacija ESG strukture u poslovanje podrazumijeva više koraka nego što se na prvi pogled može naslutiti. Upravo zbog toga, ESG stručnjaci iz Apsolona poduzetnicima stoje na raspolaganju tijekom tog izazovnog perioda.

U okviru nedavne konferencije proveli smo anketu kako bismo dobili uvid u faze implementacije ESG-a u organizacijama i identificirali poduzetnicima najzahtjevniji korak u analizi postojećeg stanja. Razumijevanjem problema s kojima se poduzetnici ”bore” lakše ćemo predložiti i ponuditi rješenje. U nastavku donosimo rezultate.

Faze Implementacije ESG-a

Naše istraživanje pokazuje da se većina organizacija nalazi u ranoj fazi ESG implementacije. Od 47 ispitanika, 27,7 % sudionika još nije započelo s implementacijom ESG-a u svoje poslovanje, a 25,5 % je započelo s analizom postojećeg stanja. 19,2 % ispitanika je u fazi implementacije održivih načela u svoje poslovanje, a isti postotak je u fazi izrade ESG strategije. Samo 8,5 % ispitanika je u fazi izrade izvještaja. Ovi rezultati sugeriraju da je ESG sve važniji faktor u poslovanju, ali i da su mnoge organizacije tek na početku tog puta.

Najzahtjevniji korak u analizi postojećeg stanja

Pitali smo učesnike koji korak u analizi postojećeg stanja smatraju najzahtjevnijim. Od 41 ispitanog sudionika, 31,7 % ispitanika je navelo prikupljanje podataka i informacija kao najzahtjevniji korak. 21,9 % ispitanika istaknulo je procjenu utjecaja na ključne dionike kao najzahtjevniju fazu analize, a 14,6 % ispitanika smatra da je analiza rizika i prilika onaj korak koji je najzahtjevniji. Najmanje zahtjevni koraci poduzetnicima su definiranje prioriteta i analiza industrijskih standarda (oboje 12,2 %) uz korak definiranja ključnih dionika (7,3 %). Očekivano, prikupljanje podataka pokazalo se kao najzahtjevniji dio procesa, što i ne iznenađuje kada se sagleda količina i opsežnost podataka koje je potrebno razmotriti kako bi analiza bila uspješna. Identifikacija relevantnih podataka je ključni izazov, što ukazuje na potrebu za boljim alatima i metodama za prikupljanje i obradu podataka.

Rezultati i preporuke

Naši rezultati pokazuju da je ESG implementacija još uvijek u ranoj fazi za mnoge, ali interes i potreba za njom rastu. Glavni izazov ostaje identifikacija relevantnih podataka u analizi postojećeg stanja. Organizacije će si značajno olakšati ako:

• ulože u edukaciju i alate za bolje upravljanje podacima
• razviju jasne strategije za svaki korak ESG implementacije
• razmijene iskustva i najbolje prakse sa drugim organizacijama
• potraže pomoć stručnjaka koji će ih voditi u procesu uvođenja održivosti u poslovanje.

Istraživanje je proveo Apsolon d.o.o., u svibnju 2024. godine.

U današnjem dinamičnom poslovnom okruženju poduzeća se suočavaju sa sve većim pritiskom da, uz opstanak na tržištu, aktivno doprinose zelenoj i digitalnoj tranziciji gospodarstva te društvenoj odgovornosti. U tom kontekstu, koncept okolišnog, društvenog i korporativnog upravljanja (ESG – Environmental, Social, and Governance) izlazi iz okvira pukog zadovoljavanja forme nametnute sve strožim zakonodavnim okvirom te postaje ključni element za sveobuhvatan pristup poslovanju koji zahtijeva fundamentalnu promjenu u načinu razmišljanja i djelovanja, ali i ključni faktor za postizanje dugoročne održivosti i ostvarivanja konkurentne prednosti.

Kako započeti?

Prvi i neophodan korak u procesu uvođenja ESG-a u poslovanje s ciljem stvaranja jasne slike vlastitih postojećih poslovnih procesa i sustava podataka, ali i identificiranja ključnih izazova i prilika te postavljanja temelja za donošenje informiranih odluka i daljnji razvoj održive strategije poslovanja kroz ESG koncept, je analiza postojećeg stanja čiji je rezultat identifikacija ključnih i relevantnih ESG kriterija za poslovanje.

Identifikacija ključnih ESG kriterija za poslovanje može biti kompleksan proces koji zahtijeva pažljivo razmatranje specifičnih faktora iz različitih perspektiva, kroz nekoliko metoda i smjernica:

1. Analiza industrijskih standarda

Istražite najbolje prakse, smjernice, trendove i regulatorne zahtjeve povezane s ESG kriterijima relevantnim za sektor poslovanja. Cilj analize je prikupiti mjerodavne informacije za donošenje informirane odluke, unaprjeđenje poslovanja i ostvarivanje konkurentske prednosti.

2. Procjena utjecaja na ključne dionike

Identificirajte ključne dionike poslovanja, uključujući investitore, klijente, zaposlenike, dobavljače, lokalnu zajednicu i druge relevantne skupine. Procijenite koji ESG kriteriji su najvažniji za svaku od tih interesnih strana i kako utječu na njihove interese i očekivanja.

3. Analiza rizika i prilika

Procijenite potencijalne okolišne, društvene i upravljačke rizike koji mogu utjecati na poslovanje, ali i prilike za stvaranje dodatne vrijednosti kroz učinkovito upravljanje ESG kriterijima.

4. Savjetovanje s internim i eksternim stručnjacima

Uključite širi interni krug dionika (investitore, članove menadžmenta, voditelje proizvodnje financija, ljudskih resursa, marketinga itd.), ali i vanjske ESG stručnjake i druge relevantne strane (ključne dobavljače i kupce) s ciljem prikupljanja različitih perspektiva i informacija o važnim ESG kriterijima.

5. Definiranje prioriteta

Na temelju prethodnih koraka definirajte prioritete za poslovanje i ESG kriterije koji su najvažniji za postizanje poslovnih ciljeva, zadovoljavanje očekivanja ključnih dionika i smanjenje identificiranih okolišnih i društvenih rizika.

Članak je objavljen na portalu Lider Media.

Kako bi se smanjila opća potražnja za plinom, s obzirom na mogućnost obustave opskrbe ruskim plinom, Europska komisija će preporučiti pravila koja zahtijevaju da se smanji grijanje i hlađenje javnih zgrada i ureda, odnosno da se javne zgrade griju na najviše 19 stupnjeva ili hlade na temperaturi ne nižoj od 25 stupnjeva Celzijevih. Nova preporuka službeno će biti objavljena 20. srpnja 2022., a nakon čega će biti održan i sastanak svih ministara energetike zemalja Europske unije vezan uz uštede energije. Cilj je poticanje vlada svih 27 zemalja da postave ograničenja na količinu plina koju koriste javne zgrade, uredi i različiti komercijalni objekti, uključujući i vanjske terase.

Što se konkretno poduzima?

Dio država članica već je započeo s provođenjem mjera štednje ili su izdana rana upozorenja u sklopu kojih se predlaže snižavanje temperature grijanja zimi i manje hlađenja ljeti. Primjerice, u Njemačkoj su već su za stupanj do dva prilagođene temperature održavanja u dijelu javnih zgrada. U Sloveniji se također aktivno radi na podizanju svijesti javnosti o uštedama energije, dok se, za primjer, u Češkoj i Slovačkoj, koje su 100% potreba za plinom rješavale uvozom iz Rusije, kao moguće rješenje predlaže korištenje toplinskih pumpi koje rade na principu rashladnih uređaja.

U Hrvatskoj se još uvijek mjere štednje ne primjenjuju sustavno, ali među hrvatskim gradovima ističu se brojni koji mogu poslužiti kao primjer dobre prakse vezane uz uštedu energije. Za početak, kako se nalazimo u periodu intenzivnog programiranja i strateškog planiranja, u kojem gradovi donose ili su već donijeli nove planove razvoja te se trenutno aktivno izrađuju strategije razvoja urbanih područja, već sada je vidljivo strateško promišljanje o zelenim i održivim ciljevima u hrvatskim gradovima. Većina gradova integrirala je u svoje strateške dokumente ciljeve koji su usmjereni ka zelenom i održivom razvoju te će u narednom periodu provoditi projekte koji će omogućiti smanjivanje negativnih utjecaja na okoliš i ostvarenje ključnih pokazatelja uspješnosti koji, između ostalih, imaju za cilj i postizanje energetskih ušteda.

Osim budućih inicijativa, brojni hrvatski gradovi već su definirali, a neki već i provode projekte koji su usmjereni ka uštedi energije. Grad Rijeka će u svom Planu razvoja do 2030. kroz strateški cilj Sačuvati Rijeku ostvariti do 47% smanjenja emisija CO2 do 2030., a Poreč 40% manje emisija CO2 u istom periodu. Također, brojni gradovi provode projekte koji se temelje na održivosti i ostvarivanju ušteda, kao što su prelazak na električna vozila, reducirana javna rasvjeta i sl. Primjerice, u Koprivnici od 2018. godine prometuje javni 100% električni prijevoz, a jedan od najnovijih primjera dolazi iz Grada Vukovara koji je prije tri mjeseca krenuo s reduciranom javnom rasvjetom te su već sad vidljive značajne uštede.

Slijedi proces prilagodbe

Sada preostaje vidjeti kako će izgledati konačne preporuke i koje će sve mjere predložiti Europska komisija te kako će se hrvatski gradovi prilagoditi njima. Svakako će biti važno učiniti sve što je moguće kako bi proces prilagodbe koji nailazi prošao što jednostavnije za sve dionike ovog procesa, a za što će biti neizostavna podrška ključnih donosioca odluka. Mjere štednje energije moći će se ostvariti jedino uz jasnu predodžbu o tome što se zapravo želi postići, odnosno uz aktivno podizanje svijesti svih dionika u sustavu i jasnu komunikaciju prema javnosti, koji će pridonijeti da se zajedničkim snagama ostvare željeni ciljevi.

Zelena tranzicija tema je na koju se u posljednje vrijeme stavlja poseban naglasak. Tome posebice u prilog idu i ambiciozni ciljevi Europske komisije po kojima do 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova. Potaknuti snažnim nastojanjima Europske unije da Europa u sljedeća tri desetljeća postane prvi klimatski neutralan kontinent, odlučili smo istražiti što hrvatski gradovi rade po tom pitanju i koliko su spremni na energetsku tranziciju. Rezultat toga je prvo istraživanje ovog tipa u Hrvatskoj koje je za glavni cilj imalo dati uvid u aktualno stanje energetike u domaćim gradovima.

Europski zeleni plan kao odgovor na klimatsku neutralnost

Europska komisija je krajem 2019. objavila novu strategiju rasta – Europski zeleni plan s ciljem provedbe Programa Ujedinjenih naroda do 2030. i tranzicije prema modernom društvu bez emisije stakleničkih plinova. Nakon što je Vijeće Europske unije usvojilo prijedlog prvog europskog propisa o klimi, postignut je dogovor o postizanju klimatske neutralnosti do 2050. čiji je cilj smanjenje stakleničkih plinova za barem 55 % do 2030. godine. Ključnu ulogu u tom procesu imaju upravo gradovi koji su odgovorni za 80 % energetske potrošnje i pripadajućih emisija CO2 s godišnjim trendom porasta od 1,9 %.

S obzirom na to da je tema zelene tranzicije u fokusu i razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, ovom Analizom željeli smo doprinijeti boljem razumijevanju stvarnog stanja, potreba i planova hrvatskih gradova za energetsku tranziciju.

Zelena tranzicija hrvatskih gradova

Prikupljeni podaci odnose se na 20 najvećih hrvatskih gradova podijeljenih u tri kategorije,  veliki, srednji i mali gradovi, ovisno o broju stanovnika. Indeks spremnosti gradova na zelenu tranziciju sastoji se od pet pojedinačnih indeksa – strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije, potrošnja energije u sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru prometa i potrošnja energije u sektoru javne rasvjete. Kompozitni indeks sastavljen je kao ponderirana kombinacija prethodnih pet indeksa.

Prema kriteriju donošenja strateških dokumenata na području energetike, iskazali su se Zagreb, Velika Gorica i Varaždin. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, prema instaliranoj električnoj i toplinskoj snazi postrojenja, najučinkovitija je u Zagrebu, Karlovcu, Šibeniku, odnosno Vinkovcima. Prema potrošnji energije u sektoru zgradarstva, energije u javnim zgradama na području grada te trošku za energente i emisijama CO2, najboljima su se pokazali Split, Zadar, Samobor te Đakovo. 

Zagreb, Rijeka, Velika Gorica, Šibenik i Koprivnica dominiraju u sektoru prometa u kojem se analizirala potrošnja energije, emisija CO2, broj linija javnog gradskog prijevoza te broj punionica za alternativna goriva na području grada. Prema potrošnji energije u sektoru javne rasvjete te njenom trošku i emisijama CO2, najboljim su se pokazali Osijek, Karlovac, Sisak i Đakovo.

Kompozitni indeks izdignuo je Osijek, Veliku Goricu i Karlovac, dok je kod malih trijumfirao Šibenik. U posebnoj kategoriji malih gradova najbolji je Grad Đakovo.

Zelena tranzicija polazište ambicioznijih projekata

Prema analiziranom postojećem stanju, oni koji su se pokazali spremnijima dokazali su da su na dobrom putu – prepoznaju važnost strateškog energetskog planiranja, olakšavaju potencijalnim investitorima ulaganje u obnovljive izvore energije na području grada, provode projekte energetske obnove javnih zgrada, osiguravaju svojim građanima dostupnost javnog prijevoza, grade punionice za električna vozila, ulažu u projekte modernizacije sustava javne rasvjete i slično.

Međutim, kako bi zadovoljili strože propise Europske unije, potrebno je hrabrije krenuti ka stvarnom ostvarenju zacrtanih ciljeva. To uključuje ambicioznije, inovativnije i zelenije projekte – energetski strateški planovi s ambicioznijim ciljevima uz integraciju urbanog i energetskog planiranja te zelena infrastruktura kao ključna tema planiranja održivog razvoja, dubinska i integrirana energetska obnova postojećih zgrada te izgradnja novih prema najnovijim standardima, poticanje projekata koji donose rješenja u vidu uspostave i jačanja infrastrukture razvoja tržišta alternativnih goriva poput električne energije iz obnovljivih izvora, zelenog vodika i biogoriva te uvođenje sustava dinamične te inteligentne i energetski učinkovite javne rasvjete.

Zelena tranzicija kao izvor novih potencijala

Kao glavna prepreka u pokretanju ambicioznijih projekata svakako je nedostatak financijskih, pravnih i stručnih kapaciteta lokalnih vlasti. Važno je naglasiti kako je za uspješno strateško planiranje nužna integracija energetskog i urbanog planiranja, ali uz aktivno uključivanje građana. 

Koncept razvoja zelene infrastrukture mora postati ključna tema planiranja razvoja gradova koji žele postati održivi, otporni, sigurni i za život ugodni. Mnogi gradovi iskoristili su pruženu priliku za sufinanciranje energetske obnove javnih zgrada te je vidljivo da je energetska obnova zgrada već odigrala važnu ulogu u njihovoj energetskoj tranziciji. Za nastavak provođenja projekata energetske obnove u svim gradovima, ali posebno na područjima pogođenim potresom, primarno je implementirati mjere dubinske i integrirane energetske obnove postojećih zgrada te izgradnju novih prema najnovijim standardima nulte ili vrlo niske potrošnje energije (nZEB), ali i protupotresne gradnje. 

Javna rasvjeta i centralizirani toplinski sustavi najveći su potencijal u energetskoj tranziciji gradova, dok je nova era održivog prometa tek u povojima. Nužno je istaknuti važnost održivog prometa i potrebu za poticanjem projekata koji donose rješenja u vidu uspostave i jačanja infrastrukture razvoja tržišta za alternativna goriva. Iako centralizirani toplinski sustavi (CTS) nisu direktno bili tema ovog istraživanja, predstavljaju najveći potencijal u energetskoj tranziciji gradova, odnosno postizanju njihove klimatske neutralnosti. 

Više detalja o istraživanju i glavni zaključci dostupni su u studiji koju je moguće besplatno preuzeti na našoj web stranici. Ako Vam je potrebna pomoć za izradu plana energetske tranzicije, želite osigurati bespovratna sredstva ili imate dodatnih nedoumica po ovom pitanju, stručnjaci Apsolona stoje Vam na raspolaganju.

Prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti, energetska učinkovitost definirana je kao odnos između ostvarenog korisnog učinka i energije potrošene za ostvarenje tog učinka, kao i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije i/ili kogeneracije za koju se ne ostvaruje poticajna cijena temeljem posebnih propisa. Drugim riječima, energetska učinkovitost podrazumijeva uporabu manje količine energije za obavljanje istog posla te daje odgovor na pitanje – kako smanjiti potrošnju energije i pritom zadržati traženu kvalitetu života. 

Djelotvornost energetske učinkovitosti

Veća energetska učinkovitost doprinosi smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš, većoj industrijskoj konkurentnosti, otvaranju novih radnih mjesta i povećanju sigurnosti opskrbe. Navedeno ju postavlja visoko na ljestvici najdjelotvornijih načina za postizanje ciljeva održivog razvoja. Iz vrlo očitih razloga, energetska učinkovitost okosnica je jedinstvene energetske politike Europske unije koja si je donošenjem ambicioznog Europskog zelenog plana za cilj postavila tranziciju prema pravednom i prosperitetnom društvu s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova. Slijedeći politike Europske unije kao njena članica, Republika Hrvatska postavlja i svoje nacionalne ciljeve povećanja energetske učinkovitosti u sektorima industrije, zgradarstva, prometa i javne rasvjete.

Energetska učinkovitost po sektorima

Industrija

Sektor s najviše potencijala za povećanje energetske učinkovitosti je svakako industrija, odnosno njeni energetski intenzivni procesi. Ulaganje u mjere energetske učinkovitosti poduzećima omogućuje racionalizaciju troškova i proizvodnih procesa te povećanje konkurentnosti proizvoda, a korištenje bespovratnih sredstava smanjuje investicijske troškove i skraćuje vrijeme otplate. Hrvatsku industriju čeka sveobuhvatna transformacija na niskougljično gospodarstva, a taj proces, prije svega, posebno je zahtjevan po pitanju financiranja. Apsolon, kao prepoznati stručnjak na ovom području sa značajnim iskustvom u pripremi i provedbi takve vrste projekata, prati razvoj situacije te pravovremeno informira svoje klijente o programima i fondovima koji su im na raspolaganju.

Zgradarstvo

Od ukupne potrošnje energije, na zgradarstvo otpada 40%. Kako bi se smanjila potrošnja energije, potiče se energetska obnova zgrada. Od 1. siječnja 2020. sve novoizgrađene zgrade moraju biti gotovo nulte potrošnje energije, odnosno velike energetske učinkovitosti. Vlada Republike Hrvatske, 14. prosinca 2020. godine, donijela je Dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine sa svrhom podupiranja obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, te transformacije postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine. 

Dugoročnom strategijom obnove daju se ciljevi, plan i mjere s mjerljivim pokazateljima napretka za dekarbonizaciju fonda zgrada, energetsku i sveobuhvatnu obnovu, za smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje udjela obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske sigurnosti, smanjenje energetskog siromaštva, za uvođenje inovacija i pametnih tehnologija koje omogućuju zgradama da potpomognu sveukupnu dekarbonizaciju gospodarstva, promicanje održivost urbanih sredina, elektromobilnosti te zaštite od požara i rizika od pojačane seizmičke aktivnosti. Stoga je Dugoročnom strategijom obnove predviđeno postepeno povećanje dosadašnje stope obnove  (2014. – 2019) od  0,7 %  ukupne površine fonda zgrada do ambicioznih 4% u razdoblju od 2041. do 2050. godine. Ukupno procijenjena potrebna ulaganja iznose 243,23 milijardi kuna za ukupni investicijski trošak obnove te 334,77 milijardi kuna za ukupni investicijski trošak zamjene demoliranog i novogradnje. Jasno je da energetska obnova zgrada u budućem razdoblju zahtijeva velike investicije te da, ako zaista želimo postići postavljene ciljeve, bespovratna sredstva moraju biti primarna pokretačka točka. 

Promet

Promet, sa svojim udjelom od 30% od ukupne potrošnje energije predstavlja još jedan veliki potencijal u postizanju konačnog cilja, ali i ključni čimbenik za razvoj gospodarstva s obzirom na to da je dobra prometna povezanost osnovni preduvjet za rast i razvoj. Sukladno novoj politici Europske unije, nužno je istaknuti važnost održivog prometa i potrebu za poticanjem projekata koji donose rješenja u vidu uspostave i jačanja infrastrukture razvoja tržišta za alternativna goriva poput električne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije, zelenog vodika i biogoriva.

Javna rasvjeta

Zadnja, ali ništa manje važna je i javna rasvjeta koja samo drugačijom regulacijom (smanjenjem intenziteta) može uštedjeti i do 50 % energije, a sustavom daljinskog upravljanja i nadzora značajno smanjiti troškove održavanja.

Sinergija učinkovitosti zelene i digitalne transformacije

Iako izgleda kako čovjek kao pojedinac ima malo utjecaja na navedene sektore, on je zapravo pokretač promjena. Većina ljudi svjesno ili nesvjesno provodi mjere poboljšanja energetske učinkovitosti. Od onih očitih, poput zamjene žarulja sa žarnim nitima ili kupnje energetski učinkovitijih kućanskih uređaja do onih koje nisu toliko očite poput upotrebe GPS sustava za pronalazak najbrže rute do zadanog odredišta kojom se smanjuje potrošnja goriva i povećava energetska učinkovitost. U tom kontekstu, zanimljivo je napomenuti i da je Europska unija od 1. ožujka 2021. godine uvela nove i poboljšane energetske oznake za dio kućanskih uređaja. Novi sustav potrošačima pojednostavljuje orijentaciju, pomažući im odabir energetski učinkovitih proizvoda, a istodobno, služe kao poticaj proizvođačima da stvaraju još inovativnije, energetski učinkovite proizvode. 

Važnu ulogu ima i digitalizacija svakodnevnih procesa jer su digitalna i zelena transformacija zapravo neizmjerno povezane. Digitalizacija povećava energetsku učinkovitost upotrebom novih tehnologija (smart grid, IoT, automatska regulacija, pametna brojila i sl.) za kvalitetno prikupljanje i detaljniju analizu podataka tako da se postojeći sustavi nastoje što više optimirati u svrhu smanjenja potrošnje energije i gubitaka. Ogromne potencijale u ovoj sinergiji zelenog i digitalnog prepoznala je i sama Europska unija. Svoje ambicije u financiranju zelenih, digitalnih i inovativnih projekata potvrdila i donošenjem Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine s dodatkom za Europu nove generacije (Next Generation Europe).

Važnost energetske učinkovitosti

Povećanjem energetske učinkovitosti direktno utječemo na smanjenje zagađenja našeg okoliša i atmosfere, usporavamo proces globalnog zatopljenja te stvaramo uvjete za održivi razvoj društva. Iz tog razloga, energetska učinkovitost se opravdano naziva osnovnim gorivom (pokretačem) održivih globalnih energetskih sustava. Ako i vi želite poslovati energetski učinkovito, iskoristiti potencijale nove financijske perspektive Europske unije ili Vam je potreban savjet iz područja energetike, obratite se našim savjetnicima i dopustite nam da budemo Vaša desna ruka u stvaranju bolje budućnosti održivim upravljanjem.  

Gospodarstvo, kao okosnica za održivost, rast i razvoj države, segment je u koji neprestano treba ulagati. Stoga je jedan od strateških projekata države koji bi u tome trebao pomoći povećanje konkurentnosti i atraktivnosti hrvatskog gospodarstva za privlačenje investicija.

Kako bi se unaprijedila konkurentnost gospodarstva, Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 30. ožujka 2016. godine potvrdila je Odluku o donošenju Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske (S3) za razdoblje od 2016. do 2020. godine.

Strateški projekt za podršku inicijativa klastera konkurentnosti

Pokretanjem “Strateškog projekta za podršku inicijativa klastera konkurentnosti” Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja podržava nastojanja klastera konkurentnosti za povećanje kompetitivnosti i poboljšanje pozicije RH unutar globalnih lanaca vrijednosti i lanaca opskrbe.

Cilj projekta je potaknuti internacionalizaciju poslovnog sektora na dva načina: (1) proaktivnim pristupom koji će se ostvariti izravnim stranim ulaganjima te (2) izradom i provedbom izvozne strategije za definirane strateške segmente i industrije u nastajanju u okviru S3 pod-tematskih prioritetnih područja.

Jedan od specifičnih ciljeva također je i poticanje teritorijalnog i proizvodnog brendiranja hrvatskog gospodarstva i promocija koncepta klastera konkurentnosti.

Privlačenje investicija u visoko-tehnološke sektore i industrije u nastajanju

S ciljem pružanja stručne podrške za provedbu projekta Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Hrvatske gospodarske komore, Apsolon strategija d.o.o. i Millenium promocija d.o.o. udružili su snage kao strateški savjetnici.

Ova važna suradnja za jačanje investicijskog potencijala i konkurentskih prednosti RH ugovorena je u sklopu projekta “Savjetodavne i ostale usluge za provedbu klasterskih inicijativa – Grupa (2) Savjetodavne usluge – Akcijski plan s ciljem jačanja pozicije Republike Hrvatske kao povoljne investicijske destinacije za privlačenje investicija u visoko-tehnološke sektore i industrije u nastajanju i Akcijskog plana za promotivne aktivnosti i marketinške alate za poticanje investicija (uključujući i ciljane „outreach“ kampanje)”.

Uloga savjetnika je osmišljavanje i provedba kratkoročnih mjera za privlačenje inozemnih, ali i domaćih ulaganja u ciljana područja unutar strateških segmenata identificiranih analizom podtematskih prioritetnih područja (PTPP) Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine (S3) i pripadajućih globalnih lanaca vrijednosti (GLV-ova).

Kvalitetnom suradnjom do investicija u strateške segmente

Aktivnosti projekta bit će provedene kroz četiri komponente: (1) izradu promotivnih sadržaja/materijala za identificirane strateške segmente PTPP S3; (2) ciljane međunarodne medijske nastupe/oglase u kojima se Republika Hrvatska oglašava kao povoljna investicijska destinacija s naglaskom na identificirane strateške segmente PTPP S3 i dobava specijaliziranih izvještaja i baza podataka u području izravnih stranih ulaganja; (3) organizacije sudjelovanja Naručitelja i Partnera na specijaliziranim sajmovima/konferencijama/događanjima za promicanje ciljanih izravnih ulaganja u RH i organizacije outreach misija za predstavnike tijela državne uprave; te (4) organizacije i provedbe događanja za potencijalne investitore radi promoviranja ulaganja u identificirane strateške segmente PTPP S3.

“Strateški projekt za podršku inicijativa klastera konkurentnosti” sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt se provodi od svibnja 2016. do studenog 2021. godine. Aktivnost Privlačenje investicija u visoko-tehnološke sektore i industrije u nastajanju, koju provodi Apsolon strategija d.o.o. u suradnji s Millenium promocijom d.o.o., traje od lipnja 2020. do ožujka 2021. godine.

Online outreach misija i konferencija

Završni mjesec projekta obilježila su dva važna događaja. Nakon prve online outreach misije s tvrtkama i institucijama iz Belgije održane 14. i 15. prosinca 2020. u suradnji s Valonskom agencijom za poticanje izvoza i investicija (The Wallonia Foreign Trade and Investment Agency, AWEX),  2., 3. i 4. ožujka 2021. održali smo drugu online outreach misiju u suradnji s Poljskom gospodarskom komorom s ciljem povezivanja hrvatskih tvrtki i institucija sa specijaliziranim tvrtkama i institucijama u Poljskoj koje svojim iskustvima mogu unaprijediti trendove u lancima vrijednosti hrvatske industrije i koje djeluju u prioritetnim područjima S3. Obje outreach misije bile su vrlo uspješne  – omogućile su predstavljanje i promociju hrvatskih tvrtki i ključnih institucija, njihova djelokruga rada, proizvoda i/ili usluga, a iskustva i primjeri dobre prakse iz inozemstva domaćim predstavnicima su poslužili kao odličan putokaz u daljnjem poslovanju i strateškom fokusu.

Kao posljednja aktivnost u okviru ovog projekta, u Rovinju je 15. ožujka 2021. održana konferencija i B2B matchmaking event pod nazivom „Investirajte pametno – Investirajte u Hrvatskoj’, na kojoj je sudjelovalo 70 online sudionika te predstavnici 10 stranih veleposlanstava. Na panel raspravama sudjelovali su visoki predstavnici i renomirani stručnjaci iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, HAMAG-BICRO-a, Vertiva, IN2 Grupe, ABB Hrvatske, IBM Hrvatske, KONČAR Grupe, M+Grupe, AD Plastik Grupe, PwC-a, AmCham Croatia, Primacošped transporta te Apsolona. Više informacija o završnoj konferenciji dostupno je na poveznici. 

Cjelokupni projekt rezultat je uspješne suradnje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske gospodarske komore i Zajednice izvršitelja – Apsolon strategije i Millenium promocije. Pratite nas i dalje za više informacija o projektima kojima ćemo doprinijeti povećanju konkurentnosti i atraktivnosti hrvatskog gospodarstva za privlačenje investicija, a za sva dodatna pitanja, obratite se našim stručnjacima.