Kako bi se smanjila opća potražnja za plinom, s obzirom na mogućnost obustave opskrbe ruskim plinom, Europska komisija će preporučiti pravila koja zahtijevaju da se smanji grijanje i hlađenje javnih zgrada i ureda, odnosno da se javne zgrade griju na najviše 19 stupnjeva ili hlade na temperaturi ne nižoj od 25 stupnjeva Celzijevih. Nova preporuka službeno će biti objavljena 20. srpnja 2022., a nakon čega će biti održan i sastanak svih ministara energetike zemalja Europske unije vezan uz uštede energije. Cilj je poticanje vlada svih 27 zemalja da postave ograničenja na količinu plina koju koriste javne zgrade, uredi i različiti komercijalni objekti, uključujući i vanjske terase.
Što se konkretno poduzima?
Dio država članica već je započeo s provođenjem mjera štednje ili su izdana rana upozorenja u sklopu kojih se predlaže snižavanje temperature grijanja zimi i manje hlađenja ljeti. Primjerice, u Njemačkoj su već su za stupanj do dva prilagođene temperature održavanja u dijelu javnih zgrada. U Sloveniji se također aktivno radi na podizanju svijesti javnosti o uštedama energije, dok se, za primjer, u Češkoj i Slovačkoj, koje su 100% potreba za plinom rješavale uvozom iz Rusije, kao moguće rješenje predlaže korištenje toplinskih pumpi koje rade na principu rashladnih uređaja.
U Hrvatskoj se još uvijek mjere štednje ne primjenjuju sustavno, ali među hrvatskim gradovima ističu se brojni koji mogu poslužiti kao primjer dobre prakse vezane uz uštedu energije. Za početak, kako se nalazimo u periodu intenzivnog programiranja i strateškog planiranja, u kojem gradovi donose ili su već donijeli nove planove razvoja te se trenutno aktivno izrađuju strategije razvoja urbanih područja, već sada je vidljivo strateško promišljanje o zelenim i održivim ciljevima u hrvatskim gradovima. Većina gradova integrirala je u svoje strateške dokumente ciljeve koji su usmjereni ka zelenom i održivom razvoju te će u narednom periodu provoditi projekte koji će omogućiti smanjivanje negativnih utjecaja na okoliš i ostvarenje ključnih pokazatelja uspješnosti koji, između ostalih, imaju za cilj i postizanje energetskih ušteda.
Osim budućih inicijativa, brojni hrvatski gradovi već su definirali, a neki već i provode projekte koji su usmjereni ka uštedi energije. Grad Rijeka će u svom Planu razvoja do 2030. kroz strateški cilj Sačuvati Rijeku ostvariti do 47% smanjenja emisija CO2 do 2030., a Poreč 40% manje emisija CO2 u istom periodu. Također, brojni gradovi provode projekte koji se temelje na održivosti i ostvarivanju ušteda, kao što su prelazak na električna vozila, reducirana javna rasvjeta i sl. Primjerice, u Koprivnici od 2018. godine prometuje javni 100% električni prijevoz, a jedan od najnovijih primjera dolazi iz Grada Vukovara koji je prije tri mjeseca krenuo s reduciranom javnom rasvjetom te su već sad vidljive značajne uštede.
Slijedi proces prilagodbe
Sada preostaje vidjeti kako će izgledati konačne preporuke i koje će sve mjere predložiti Europska komisija te kako će se hrvatski gradovi prilagoditi njima. Svakako će biti važno učiniti sve što je moguće kako bi proces prilagodbe koji nailazi prošao što jednostavnije za sve dionike ovog procesa, a za što će biti neizostavna podrška ključnih donosioca odluka. Mjere štednje energije moći će se ostvariti jedino uz jasnu predodžbu o tome što se zapravo želi postići, odnosno uz aktivno podizanje svijesti svih dionika u sustavu i jasnu komunikaciju prema javnosti, koji će pridonijeti da se zajedničkim snagama ostvare željeni ciljevi.
