I ove smo godine proveli istraživanje Digitalna transformacija u Hrvatskoj 2020. – Hrvatski digitalni indeks. Cilj istraživanja bio je dobiti uvid u stanje digitalne transformacije hrvatskog gospodarstva. Indeks analizira spremnost hrvatskog gospodarstva na suočavanje s izazovima uslijed ubrzanog rasta i razvoja digitalnih tehnologija.

Digitalna transformacija u Hrvatskoj 2020.

Podaci za HDI prikupljeni su od 300 hrvatskih poduzeća iz različitih gospodarskih sektora. Ciljni ispitanici bile su osobe strateški odgovorne za digitalne procese u poduzećima.

Odgovori ispitanika grupirali su se u tri ključna područja digitalne transformacije. U odnosu na prošlu godinu, dodali smo poglavlje o utjecaju COVID krize na poslovanje poduzeća. Zanimalo nas je koliko je poduzeća bilo pogođeno krizom te kako su se prilagodila novonastalim promjenama.

Pozicija Hrvatske na svjetskim ljestvicama digitalne konkurentnosti

Prema ljestvici digitalne konkurentnosti vodećih svjetskih ekonomija za 2019. godinu, IMD ljestvici, Hrvatska se nalazi na 51. mjestu od 63 zemlje te bilježi porast od 7 mjesta u usporedbi s 2018. godinom. Ljestvica se temelji na analizi triju čimbenika: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Najveći porast Hrvatska je ostvarila u području spremnosti za budućnost – s 54. mjesta u 2018. na 60. mjesto u 2019. godini.

Pozicija Hrvatske na europskim ljestvicama digitalne konkurentnosti

Osim IMD ljestvice, stanje digitalne spremnosti država članica Europske unije ocjenjuje se i DESI indeksom, indeksom digitalnog gospodarstva i društva. DESI indeks mjeri napredak u područjima povezivosti, ljudskog kapitala, upotrebe internetskih usluga, integracije digitalne tehnologije te javnih digitalnih usluga.

Prema indeksu za 2020. godinu, Hrvatska se nalazi na 20. mjestu od 28 članica Europske unije te je u kategoriji manje uspješnih zemalja, kao i godinu prije. Izvješće za Hrvatsku navodi da slabije rezultate ostvaruje prvenstveno u području povezivosti i digitalnih javnih usluga. Najbolje rezultate Hrvatska je ostvarila u području integracije digitalnih usluga i području ljudskog kapitala. Važno je istaknuti da je od 2015. godine, od kada je počelo mjerenje DESI indeksa Hrvatska napredovala u svim područjima, no još uvijek se u većini područja nalazi ispod prosjeka EU.

Digitalna transformacija u Hrvatskoj 2020. – sažetak najvažnijih rezultata

Rezultati ovogodišnjeg istraživanja pokazali su da poduzeća u Hrvatskoj digitalnu transformaciju još uvijek poistovjećuju s “unapređenjem” postojećih nego s razvojem novih digitalnih poslovnih modela te da digitalna transformacija još uvijek ne predstavlja prioritet u većini poduzeća. Prepreke koje su ispitanici istaknuli kao najrelevantnije u implementaciji digitalne transformacije najčešće uključuju financije (prevelike troškove), nedostatak vremena te prevelik fokus na postojeće prioritete poslovanja. Usprkos tome, iznimno visok udio poduzeća (88 %) očekuje da će uspješna ili neuspješna digitalizacija ostaviti posljedice na poslovanje poduzeća.

Ona poduzeća koja su se digitalno transformirala istaknula su sljedeća tri najizraženija rezultata digitalne transformacije: digitalizaciju poslovnih procesa, efikasnost/niže troškove optimizacijom poslovnih procesa te korištenje novih tehnologija/trendova tržišta.

Istraživanje je pokazalo da je COVID kriza očekivano utjecala na rad poduzeća te da su najveće probleme doživjeli u području komunikacije i suradnje s klijentima i dobavljačima.

Što se promijenilo u odnosu na prošlu godinu?

U odnosu na prošlu godinu, uočili smo nekoliko iznimno relevantnih promjena koje pokazuju pomak u razumijevanju digitalne transformacije i prilika koje ona donosi.

Poduzeća u Hrvatskoj ove su godine pokazala da je nositelj odgovornosti za provedbu digitalne transformacije najčešće predsjednik Uprave, a ne IT odjel kao što je to bio slučaj u prošlogodišnjim rezultatima. Ovo pokazuje da ispitanici shvaćaju kako digitalna transformacija nije samo “IT pitanje”.  Također, pozitivan je i pomak u razmišljanju povezanosti promjene radnih mjesta uslijed digitalne transformacije. Većina poduzeća smatra da digitalna transformacija neće donijeti smanjenje broja radnih mjesta. Ovo ukazuje na razumijevanje digitalne transformacije kao prilike za kreiranje novih digitalnih usluga i poslovnih modela.  Posljednje, ispitanici su ove godine svjesniji činjenice da će se posljedice uspješne ili neuspješne digitalne transformacije osjetiti vrlo brzo, u manje od tri godine, te da digitalna transformacija predstavlja priliku, a ne prijetnju poslovanju.

Suprotno tome, identificirali smo i nekoliko zabrinjavajućih rezultata koji ukazuju na slabu pripremljenost na izazove koje digitalna transformacija donosi. Naime, većina poduzeća u Hrvatskoj još uvijek nema strategiju digitalne transformacije. Također, digitalna transformacija za samo je 37 % poduzeća među glavne tri teme po važnosti.

Zaključci digitalne transformacije u Hrvatskoj 2020.

Istraživanje je pokazalo da poduzeća u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno dobro razumiju digitalnu transformaciju i sveobuhvatnost iste. Nerazumijevanje neizbježno vodi do pogrešnih odluka u vezi postavljanja strategije digitalne transformacije i njene provedbe što može rezultirati ugroženošću poslovanja. Većina poduzeća u Hrvatskoj još uvijek nije stavila digitalnu transformaciju na vrh liste prioriteta, već se ona najčešće nalazi u top 10 tema po važnosti.

Kao prepreke koje pred njih postavlja proces provedbe digitalne transformacije ispitanici su istaknuli financijske razloge (troškove), prevelik fokus na postojeće prioritete poslovanja te nedostatak vremena za provođenje digitalne transformacije. Unatoč preprekama, većina ispitanika digitalnu transformaciju vidi kao značajnu priliku za napredak poslovanja. Očekuju da će se posljedice uspješne ili neuspješne digitalne transformacije osjetiti već kroz 1-3 godine. Ispitanici smatraju da će digitalna transformacije najveći utjecaj imati na zaposlenike te da je korporativna kultura vrlo važna i iznimno važna za uspjeh digitalne transformacije. Usprkos tome, čak trećina nema odgovarajuće mehanizme pripreme zaposlenika na promjene koje donosi digitalna transformacija.

Posljednje, istraživanje je potvrdilo da je COVID kriza imala velik utjecaj na poduzeća u Hrvatskoj. Pogođenost poslovanja krizom najviše je vidljiva kod poduzeća uslužne djelatnosti, što je očekivano s obzirom da u tu skupinu spada i turizam koji je jedna od najpogođenijih grana krizom. Porast poslovanja osjetila su pretežito poduzeća u djelatnosti proizvodnje. Ona poduzeća koja su imala priliku raditi u vrijeme COVID krize najčešće su se susretali s problemom komunikacije i suradnje s klijentima i dobavljačima. Četvrtina poduzeća, iako su nastavila raditi, nažalost su izgubili svrhu na tržištu te njihovi proizvodi u vrijeme krize nisu bili potrebni kupcima.

Najvažnije smjernice i preporuke

Preporuke za unapređenje stanje digitalne transformacije u Hrvatskoj grupirali smo u dvije kategorije. Prvu kategoriju čine mjere kojima Hrvatska može poboljšati okruženje za bržu digitalnu transformaciju gospodarstva i društva. Druga kategorija su mjere kojima poduzeća mogu unaprijediti vlastitu digitalnu konkurentnost.

Mjere i korake za ubrzanje digitalne transformacije te bolje korištenje prilika koje ona nudi potrebno je poduzeti na razini pojedinog poduzeća, ali i države. Ovakav cjelovit pristup omogućit će sinergije i rješavanje velikog broja prepreka na koje se nailazi pri provedbi digitalne transformacije. Posljedično, rezultati Hrvatske na ljestvicama digitalizacije gospodarstva i društva te digitalne konkurentnosti će biti bolji, a time će i Hrvatska biti zanimljivija zemlja za investitore i talentiranu radnu snagu. U nastavku donosimo osam mjera koje predlažemo za poboljšanje okruženja u svrhu brže digitalne transformacije gospodarstva i društva u Hrvatskoj.

S druge strane, definirali smo i mjere kojima poduzeća mogu unaprijediti vlastitu digitalnu konkurentnost. Važno je istaknuti kako je krucijalno cjelovito pristupiti digitalnoj transformaciji, alocirati značajne resurse, potaknuti angažman na svim razinama poduzeća i osigurati organizacijsku odlučnost. U nastavku slijede mjere koja poduzeća trebaju poduzeti kako bi unaprijedila vlastitu digitalnu konkurentnost.

Studija je besplatno dostupna na Apsolon web stranici te stranici Hrvatskog digitalnog indeksa. Apsolon je, također, napravio i kratak online upitnik za mjerenje digitalne spremnosti pomoću kojega sva zainteresirana poduzeća mogu besplatno izmjeriti svoju digitalnu spremnost. Popunjavanjem upitnika jednim klikom dolazite do kompletnog izvještaja za vaše poduzeće s preporukama i smjernicama za poboljšanje digitalne spremnosti. Za one koji žele više od toga, stručnjaci Apsolona stoje na raspolaganju za razradu modela digitalne transformacije po mjeri svake organizacije.

Blog je, također, dostupan i u tiskanom obliku časopisa Suvremena trgovina.

Digitalizacija i digitalna transformacija posljednjih mjeseci više nisu samo buzzwords. Za brojne organizacije upravo su one postale slamka spasa pomoću kojih je poslovanje digitalno spremnih poduzeća u doba krize ostalo očuvano. Gospodarska kriza i COVID-19 pandemija dodatno su osvijestile neophodnost digitalizacije i digitalne transformacije za opstanak u sve nepredvidljivijem dobu u kojem se nalazimo.

U našem smo Hrvatskom digitalnom indeksu prošle godine prvi puta u Hrvatskoj istražili koliko su digitalno spremne domaće organizacije. Kako bismo ostali ukorak s praćenjem napretka razvoja hrvatskih srednjih i velikih poduzeća, analizu smo ponovili i ove godine. Dodatno, ove smo godine pružili i osvrt utjecaja COVID-19 krize na poslovanje poduzeća. Kratki pregled rezultata donosimo u nastavku, a cijela studija dostupna je na linku. Ako i sami želite dobiti uvid u to koliko je digitalno spremno Vaše poduzeće, posjetite Hrvatski digitalni indeks. Odvojite desetak minuta za ispunjavanje upitnika i odmah saznajte rezultate.

Digitalna transformacija poslovanja u svijetu

Pregled digitalne konkurentnosti vode­ćih svjetskih ekonomija za 2019. godinu Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, na globalnoj razini otkriva kako su sve države uključene u istraživanje ostvarile napredak na razini svoje digitalne konkurentnosti u prote­kloj godini. Ljestvica digitalne konku­rentnosti temelji se na analizi triju čim­benika: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Prvo mjesto na ljestvici zauzeo je SAD, a slijede ga Singapur i Švedska. SAD, kao najveće gospodarstvo svijeta, odavno je spoznao važnost digitalne transforma­cije za vlastiti ekonomski napredak. Planirana su velika ulaganja u informacijsku infrastrukturu i digitalne tehnologije u cilju povećanja sigurnosti, ali i unapre­đenja rada javne uprave. Singapur je u odnosu na prošlogodišnju ljestvicu ostao na istome mjestu, kao i Švedska koja je treća u poretku.

Digitalna transformacija poslovanja u Europskoj uniji

Na prethodno spomenutoj IMD ljestvici, u top deset digitalno najkonkurentnijih zemalja nalazi se šest zemalja Europe, odnosno četiri zemlje u Europskoj uniji. Iz ovoga možemo zaključiti da bogatije države članice, obzirom na veće mogućnosti ulaganja, više ulažu u digitalna znanja i tehnologiju, a samim time i u spremnost za digitalno doba. Osim IMD ljestvice, stanje digitalne spremnosti država članica Europske Unije ocjenjuje se i DESI indeksom Europske komisije (DESI – Digital Economy and Society Index), indeksom digitalnog gospodarstva i društva. Prema indeksu za 2020. godinu, države s najnaprednijim digitalnim gospodarstvom su:

Finska

Švedska

Danska

Nizozemska

Digitalna transformacija poslovanja u Hrvatskoj

Hrvatska se prema IMD indeksu digitalne konkurentnosti 2019. godine nalazi na 51. mjestu od 63 zemlje. Time Hrvatska bilježi porast od 7 mjesta u usporedbi s 2018. godinom. Najveći porast je ostvaren u području spremnosti na budućnost – s 54. mjesta u 2018. na 60. mjesto u 2019. godini.

Prema DESI indeksu za 2020. godinu, Hrvatska se nalazi na 20. mjestu. Među 28 država članica Europske unije, ovo ju svrstava u kategoriju manje uspješnih zemalja. U odnosu na prošlu godinu, Hrvatska se nalazi na istom mjestu. Izvješće za Hrvatsku navodi da Hrvatska slabije rezultate ostvaruje prvenstveno u području povezivosti i digitalnih javnih usluga. U oba navedena područja Hrvatske se nalazi na 25. mjestu prema DESI indeksu. Najbolje rezultate Hrvatska je ostvarila u Integraciji digitalnih usluga u kojem je napredovala sa 17. na 12. mjesto. Također, u području Ljudskog kapitala Hrvatska je napredovala s 14. na 13. mjesto. U kategoriji Upotrebe internetskih usluga Hrvatska je blago nazadovala s 14. na 15 mjesto.

Od 2015. godine, kada je počelo mjerenje indeksa digitalnog gospodarstva i društva za Hrvatsku, Hrvatska je napredovala u svim područjima, no još uvijek se u većini područja nalazi ispod prosjeka.

Hrvatski digitalni indeks

U našoj ovogodišnjoj studiji obuhvatili smo 300 hrvatskih poduzeća iz različitih djelatnosti i geografskih regija s ciljem uvida u stanje digitalne spremnosti hrvatskog gospodarstva. Analiza daje procjenu stanja digitalne transformacije hrvatskog gospodarstva, digitalne spremnosti hrvatskih poduzeća iz različitih gospodarskih sektora te utjecaja COVID-19 krize na poslovanje. Ispitanici istraživanja bile su osobe na strateškim pozicijama, odgovorne za digitalne procese poduzeća.

Od 300 hrvatskih poduzeća obuhvaćenih studijom, 43 su velika, s više od 250 zaposlenika, i 257 srednjih, s 50 do 249 zaposlenika. Podaci su, osim po veličini poduzeća, grupirani i analizirani i prema skupinama djelatnosti – poljoprivreda, proizvodnja, građevinarstvo, trgovina i usluge te prema regijama i županijama Republike Hrvatske.

Rezultati su pokazali kako 60 % poduzeća smatra da će digitalna transformacija najveći utjecaj imati na zaposlenike. Čak 84 % poduzeća smatra da će se uslijed digitalne transformacije promijeniti njihov poslovni model. 94 % poduzeća vidi digitalnu transformaciju kao priliku za napredak. Istovremeno, samo 18 % poduzeća ima strategiju digitalne transformacije. Ovo je neznatan pomak u odnosu na prethodnu godinu kada je strategiju digitalne transformacije imalo 15 % poduzeća.

Važno je naglasiti da raste postotak poduzeća kojima je digitalna transformacija među top tri prioriteta – sa 33 % prethodne godine na 41 % ove godine. Rast svijesti o važnosti digitalne transformacije očitava se i u razini s koje se digitalna transformacija vodi. Ove godine kod 39 % poduzeća izvršni direktor ili predsjednik uprave je osoba koja upravlja digitalnom transformacijom, što predstavlja rast od 13 % u odnosu na prošlu godinu kada je to bio slučaj u samo 26 % poduzeća.

Ove godine svjedočimo četirima pozitivnim trendovima. Najčešći nositelj odgovornosti za digitalnu transformaciju sada je predsjednik uprave. Većina poduzeća smatra da digitalna transformacija neće smanjiti broj radnih mjesta. Također, poduzeća razumiju potrebu agilne prilagodbe i smatraju da će se posljedice uspješne ili neuspješne transformacije osjetiti u manje od tri godine. S obzirom na COVID-19 krizu, koja je vrlo jasno ukazala da digitalizacija nije pitanje izbora već neophodan put svih uspješnih društava i poduzeća, očekujemo da ćemo svjedočiti još većem pozitivnom skoku u sljedećem istraživanju.

Preporuke i smjernice za digitalnu transformaciju

Osim same analize, Studija uključuje i Apsolonov prijedlog preporuka i smjernica koje bi se trebale provesti na razini Hrvatske i na razini poduzeća. Nacionalni prioriteti trebaju biti povećanje ulaganja u informacijsku infrastrukturu te usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta i razvoj digitalnih vještina. Također prioritet mora biti transformacija javnog sektora te maksimalno iskorištavanje europskih fondova u programskom razdoblju do 2027. Na razini poduzeća neke od preporuka su prioritizacija digitalne transformacije i donošenje njezine strategije, angažman stručnjaka te kreiranje digitalne kulture.

Utjecaj COVID-19 krize na digitalnu transformaciju poslovanja hrvatskih poduzeća

Istraživanje je pokazalo kako je COVID-19 očekivano snažno utjecao na rad poduzeća. Tako 41 % ispitanih kompanija nije radilo tijekom „prvog vala“, među kojima njih 21 % kao razlog navodi nemogućnost organiziranja alternativnog načina rada zbog specifičnosti poslovanja. Kao najveći problem uslijed krize 58,5 % poduzeća navodi komunikaciju i suradnju s klijentima i dobavljačima.

Cijela studija Digitalna transformacija u Hrvatskoj 2020. besplatno je dostupna na našoj web stranici. Ako želite saznati koliko je digitalno spremna Vaše poduzeće, ispunite upitnik na stranici Hrvatskog digitalnog indeksa i u nekoliko minuta saznajte rezultate.