Stanje digitalne spremnosti država članica Europske unije se od 2014. godine redovito ocjenjuje Indeksom gospodarske i društvene digitalizacije (DESI – Digital Economy and Society Index) kojeg izrađuje i objavljuje Europska komisija. Struktura izvješća fokusirana je na analizu četiri glavna područja politike: ljudski kapital, povezivost, integracija digitalne tehnologije i digitalne javne usluge. Samo izvješće pritom obuhvaća i profile država članica EU koji sadrže rezultate pojedinih država u promatranim područjima, ocjenu nacionalnih digitalnih politika i pregled digitalnih ulaganja i reformi u planovima za oporavak i otpornost. Glavni izvori pokazatelja analiziranih u izvješću su podaci dobiveni od Eurostata te od samih država članica EU.

Rezultati DESI 2022.

Prema rezultatima objavljenim u sklopu ovogodišnjeg izvješća najnaprednija digitalna gospodarstva u EU-u imaju: Finska, Danska, Nizozemska i Švedska, dok Rumunjska, Bugarska i Grčka ostvaruju najslabije rezultate. U odnosu na prethodne godine, iste su države i dalje na vrhu ljestvice, ali je uočena tendencija grupiranja većeg broja država članica oko prosjeka EU-a. Ono što i nije toliko iznenađujuće, pandemija bolesti COVID-19 je u promatranom razdoblju poticala ubrzanu upotrebu digitalnih tehnologija i rješenja, no vidljivo je da su i dalje prisutne poteškoće u uklanjanju nedostataka u digitalnim vještinama, digitalnoj transformaciji MSP-ova i uvođenju naprednih 5G mreža.

U području ljudskog kapitala istraživanje je pokazalo da samo 54 % ljudi ima barem osnovne digitalne vještine iz čega je razvidno da se nisu ostvarila očekivanja o povećanju digitalne pismenosti tijekom pandemije kao posljedica povećane upotrebe digitalnih alata. Drugim riječima, pokazalo se da za stjecanje odgovarajućih vještina i dobro iskorištavanje digitalnih alata nije dovoljno samo imati pristup internetu.

Kada je riječ o povezivosti, rezultati pokazuju da, iako EU ima potpunu pokrivenost osnovnom širokopojasnom infrastrukturom, 70 % kućanstava trenutno se može koristiti fiksnim mrežama vrlo velikog kapaciteta (VHCN) koje mogu ponuditi gigabitne brzine, a 50 % ih je pokriveno i svjetlovodnim mrežama (FTTP). U okviru programa Put u digitalno desetljeće postavljen je cilj da do 2030. svi krajnji korisnici na fiksnoj lokaciji budu obuhvaćeni gigabitnom mrežom, a sva naseljena područja bežičnom mrežom sljedeće generacije velike brzine, s najmanje jednakom učinkovitošću kao 5G.

U sferi integracije digitalnih tehnologija najnoviji podaci pokazuju da je 2021. godine samo 55 % MSP-ova imalo barem osnovnu razinu u uvođenju digitalnih tehnologija, dok cilj digitalnog desetljeća predviđa da taj udio iznosi najmanje 90 % do 2030. godine. Put u digitalno desetljeće također predviđa da bi najmanje 75 % poduzeća trebalo do 2030. uvesti tehnologije umjetne inteligencije, sustave smještene u virtualnom oblaku te baze velikih podataka.

U području digitalnih javnih usluga DESI daje ocjenu o tome je li moguće svaki korak ključnih usluga ostvariti u potpunosti putem interneta te u kojoj su mjeri one dostupne u inozemstvu. Konkretno, u digitalnim javnim uslugama za građane ovogodišnji rezultat iznosi 75 od 100, dok je za poduzeća malo viši te iznosi 82 od 100. Najbolje rezultate u području digitalnih javnih usluga postigle su Estonija, Danska, Finska i Malta, dok Rumunjska i Grčka stoje najlošije.

Rezultati RH 2022.

Rezultati DESI 2022. izvješća pokazuju da se Hrvatska nalazi na 21. mjestu od ukupno 27 država članica Europske unije, pri čemu je doživjela blagi pad u odnosu na prethodnu godinu kada se nalazila na 19. mjestu. Kao pozitivni pomaci mogu se izdvojiti dobri rezultati u digitalnim vještinama te stanje na razini države po pitanju otvorenih podataka. Također, ulaganja poduzeća u osposobljavanje u području IKT-a i broj osoba s diplomom iz područja IKT-a u Hrvatskoj veći su od referentne vrijednosti EU-a. No, usprkos tome i dalje postoji manjak stručnjaka za IKT čiji je udio u radnoj snazi u Hrvatskoj manji od prosjeka Unije. To posljedično negativno utječe na integraciju digitalnih tehnologija u poduzeća koja ne mogu u potpunosti iskoristiti potencijal digitalne transformacije. Rezultati istraživanja također pokazuju da Hrvatska i dalje ima slabe rezultate kad je riječ o penetraciji usluga brzine 100 Mbps, mrežama vrlo velikog kapaciteta, pokrivenosti 5G mrežom i indeksu cijena širokopojasnog pristupa. Također, unatoč dobrim rezultatima po pitanju otvorenih podataka, Hrvatska ne stoji dobro što se tiče digitalnih javnih usluga kod kojih su, prvenstveno, primjetni problemi s malim brojem korisnika, rijetkom primjenom unaprijed ispunjenih obrazaca i ograničenim pružanjem javnih usluga građanima i poduzećima.

Pogled u budućnost

Mehanizam za oporavak i otpornost, s oko 127 milijardi eura namijenjenih reformama i ulaganjima u području digitalizacije, pruža EU značajnu priliku za ubrzanje digitalne transformacije. Države članice u prosjeku su 26 % svojih sredstava dodijeljenih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost namijenile digitalnoj transformaciji, što je iznad obveznog praga od 20 %. 

U hrvatskom Planu oporavka i otpornosti, 20,4 % ukupno dodijeljenih sredstava usmjereno je u digitalnu transformaciju hrvatskog društva i gospodarstva kroz sljedeće mjere:

• povećanje učinkovitosti i transparentnosti tijela javnog sektora;
• uspostavljanje upravljačkih i koordinacijskih struktura za planiranje i provedbu digitalne transformacije društva i javne uprave; 
• pružanje alata i tehnologija tijelima javne uprave koji su potrebni za razvoj učinkovitijih i kvalitetnijih usluga prema potrebama korisnika.

Mjere za digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva i društva u sljedećih 10 godina uređene su Nacionalnom razvojnom strategijom za razdoblje do 2030., a do kraja 2022. godine također se očekuje predstavljanje sveobuhvatnije i konkretnije Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2030. godine.