Treću godinu zaredom proveli smo istraživanje koje mjeri stanje digitalne transformacije hrvatskog gospodarstva. Hrvatski Digitalni Indeks (HDI) analizira spremnost hrvatskog gospodarstva na izazove koje donosi iznimno brz rast i razvoj novih digitalnih tehnologija koje u znatnoj mjeri mijenjaju tradicionalni način i organizaciju poslovanja. Istraživanje za cilj ima analizirati digitalnu spremnost poduzeća iz različitih gospodarskih sektora te na temelju dobivenih rezultata izraditi prijedloge preporuka i smjernica za unapređenje digitalnih kapaciteta hrvatskih poduzeća, ali i cjelokupnog gospodarstva.
Digitalna transformacija u Hrvatskoj 2021.
U ovogodišnjem istraživanju podaci su prikupljeni od 273 hrvatska poduzeća, od toga 56 velikih i 217 srednjih. Subjekti su, u skladu s nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD), grupirani u pet velikih skupina djelatnosti te podijeljeni u šest geografskih regija.
U svijetu gdje je fokus na “digitalnom” nikad veći, a razvoj novih digitalnih tehnologija nikad brži, ovakav oblik istraživanja predstavlja temelj za donošenje nužnih odluka u pogledu pristupa digitalnim strategijama te njihovoj implementaciji. Odgovori ispitanika pri tom su grupirani u pet ključnih područja:
Pozicija Hrvatske na europskim ljestvicama digitalne konkurentnosti
Od kad je Europska komisija sustavno počela pratiti digitalni napredak država članica kroz Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI), Hrvatska nikad nije ostvarila iznadprosječan rezultat pa tako ni prošla godina nije bila izuzetak. Prema DESI indeksu za 2021. godinu, Hrvatska se nalazi na 19. mjestu od ukupno 27 država članica Europske unije te je ostvarila pomak za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu.
Najbolji rezultat Hrvatska je ostvarila u segmentu Integracija digitalne tehnologije gdje je zauzela 13. mjesto, no vidljivo je da postoji prostor za napredak u ostalim kategorijama, prvenstveno u kategoriji Digitalne javne usluge gdje Hrvatska najviše zaostaje za ostalim članicama i zauzima tek 24. mjesto. Hrvatski digitalni indeks, koji duboko analizira digitalnu spremnost aktera na hrvatskom tržištu, daje jasniji uvid u uzroke takvog stanja te u konačnici pruža preporuke i smjernice za fokusirano i efikasno poboljšanje digitalnih kapaciteta.
Digitalna transformacija u Hrvatskoj 2021. – sažetak najvažnijih rezultata
Ovogodišnje istraživanje očekivano je pokazalo određene napretke u shvaćanjima i stavovima u odnosu na prethodne godine, no iz rezultata je vidljivo da je potrebno dodatno osvijestiti važnost digitalne transformacije te povećati napore, sredstva i vrijeme uložene u njenu provedbu.
Hrvatski gospodarstvenici imaju sve bolje razumijevanje sveobuhvatnosti pojma digitalne transformacije na koji više ne gledaju isključivo kao na digitalizaciju postojećeg poslovnog modela i/ili analognih procesa, odnosno postepeno postaju sve više svjesni da uspješna i kvalitetna digitalna transformacija obuhvaća i mnoge druge aktivnosti kao što su integracija i optimizacija IT sustava, jačanje digitalnih kapaciteta zaposlenika kroz treninge i edukacije te razvijanje novih digitalnih poslovnih modela.
Stanje digitalizacije hrvatskog gospodarstva je u 2021. godini ocijenjeno s prosječnom ocjenom 2,59 te je vidljiv blagi porast u odnosu na 2020. godinu kad je prosječna ocjena iznosila 2,52. Usprkos pozitivnom trendu, ukupna ocjena i dalje nije na zadovoljavajućoj razini, a tempo rasta je vrlo spor te je jasno da postoji značajan prostor za napredak u sljedećim godinama. Što se tiče ocjene stanja digitaliziranosti administracije javne uprave u Hrvatskoj, ispitanici su ponudu e-usluga za građane i pravne subjekte ocijenili s prosječnom ocjenom 2,78. Vidljiv je blagi porast u odnosu na 2020. godinu kad je prosječna ocjena iznosila 2,73, no kao i kod ocjene stanja digitalizacije gospodarstva, radi se o vrlo maloj promjeni pri čemu ne bi bilo poželjno da u narednim godinama potencijalno dođe do stagnacije na ovom području.
Za većinu poduzeća digitalna transformacija se nalazi u top 10 tema po važnosti, ali za samo 3,7 % ispitanika ona predstavlja glavni prioritet. Važno je naglasiti razliku u odgovorima s obzirom na veličinu poduzeća – digitalna transformacija je najvažnija ili u top 3 najvažnije teme kod 44,6 % velikih poduzeća, za razliku od 32,7 % srednjih poduzeća. Ovakva segmentacija govori da velika poduzeća ipak više promišljaju o transformaciji u odnosu na srednja poduzeća te istu više prioritiziraju u svojim planovima.
Istraživanje je pokazalo da su najveće prepreke hrvatskih poduzeća u provedbi procesa digitalne transformacije nedostatak vremena za njeno provođenje, prevelik fokus na postojeće prioritete poslovanja te financijski razlozi (troškovi). Ukoliko se odluče na njenu provedbu, najveći udio ispitanika (60,8 %) smatra da će digitalna transformacija u njihovim poduzećima najveći utjecaj imati na zaposlenike dok je na drugom mjestu istaknut očekivani utjecaj na sam poslovni model poduzeća (39,6 %).
Iako se digitalna transformacija smatra značajnom prilikom za napredak poslovanja, još uvijek samo manji broj poduzeća u Hrvatskoj ima razvijenu strategiju digitalne transformacije. Pri tome je ipak primjetan trend rasta onih koji imaju razvijenu strategiju na 24,2 % u 2021. godini u odnosu na 2020. (17,7 %) te 2019. godinu kad je samo 15,3 % poduzeća imalo definiran strukturirani put ka digitalizaciji. Istraživanje je pokazalo kako čak 70,3 % ispitanih poduzeća smatra da njihovi zaposlenici tek djelomično imaju potrebne kvalifikacije za provedbu digitalne transformacije, pa stoga povećanju svojih digitalnih kapaciteta nastoje doprinijeti kroz pojačane edukacije zaposlenika o digitalnim temama te kroz korištenje usluga vanjskih konzultanata.
Kao ključne rezultate koje su ostvarili provedbom digitalne transformacije ispitanici su izdvojili digitalizaciju poslovnih procesa, efikasnost odnosno niže troškove postignute kroz optimizaciju poslovnih procesa te korištenje novih tehnologija i trendova tržišta.
Zaključci digitalne transformacije u Hrvatskoj 2021.
Rezultati istraživanja pokazuju da hrvatski gospodarstvenici sve bolje razumiju pojam digitalne transformacije odnosno shvaćaju da ona predstavlja jedan opsežan proces kojem je potrebno strateški pristupiti. Ovaj pozitivan pomak je potencijalno pridonio i osrednjim ocjenama stanja digitalizacije hrvatskog gospodarstva i javne uprave s obzirom da s porastom razumijevanja dolazi i do rasta očekivanja, a ubrzani razvoj i prihvaćanje tehnologije od strane inozemnih konkurenata može samo negativno utjecati na sveukupni dojam ukoliko u Hrvatskoj dođe do stagnacije na ovom području. Pritom postoje velika očekivanja od javne uprave da postavi temelje procesu digitalizacije odnosno donese konkretne mjere kojima će osigurati kvalitetnu digitalnu budućnost u Hrvatskoj.
Na razini države je stoga potrebno postaviti temelje hrvatske digitalne budućnosti koji će imati pozitivan i poticajan utjecaj na poslovanje poduzeća te također građanima omogućiti jednostavniju i efikasniju komunikaciju s državom. U nastavku se nalaze neke od ključnih političkih i društvenih mjera koje je potrebno poduzeti u što skorijem roku.
Na temelju provedenog istraživanja odnosno iznesenih iskustava, stavova i očekivanja velikih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, u nastavku se navode mjere koje poduzeća mogu poduzeti kako bi poboljšala svoju digitalnu konkurentnost i time znatno unaprijedila svoje cjelokupno poslovanje.
Studija je besplatno dostupna na Apsolon web stranici te stranici Hrvatskog digitalnog indeksa. Apsolon je, također, napravio i https://digitalni-indeks.hr/ za mjerenje digitalne spremnosti pomoću kojega sva zainteresirana poduzeća mogu besplatno izmjeriti svoju digitalnu spremnost. Popunjavanjem upitnika jednim klikom dolazite do kompletnog izvještaja za vaše poduzeće s preporukama i smjernicama za poboljšanje digitalne spremnosti. Za one koji žele više od toga, stručnjaci Apsolona stoje na raspolaganju za razradu modela digitalne transformacije po mjeri svake organizacije.
