fbpx
Apsolon_zelena_tranzicija

Zelena tranzicija: Koliko su spremni hrvatski gradovi?

Iva Vrankić
,
 04 kolovoza, 2021.

Zelena tranzicija tema je na koju se u posljednje vrijeme stavlja poseban naglasak. Tome posebice u prilog idu i ambiciozni ciljevi Europske komisije po kojima do 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova. Potaknuti snažnim nastojanjima Europske unije da Europa u sljedeća tri desetljeća postane prvi klimatski neutralan kontinent, odlučili smo istražiti što hrvatski gradovi rade po tom pitanju i koliko su spremni na energetsku tranziciju. Rezultat toga je prvo istraživanje ovog tipa u Hrvatskoj koje je za glavni cilj imalo dati uvid u aktualno stanje energetike u domaćim gradovima.

Europski zeleni plan kao odgovor na klimatsku neutralnost

Europska komisija je krajem 2019. objavila novu strategiju rasta – Europski zeleni plan s ciljem provedbe Programa Ujedinjenih naroda do 2030. i tranzicije prema modernom društvu bez emisije stakleničkih plinova. Nakon što je Vijeće Europske unije usvojilo prijedlog prvog europskog propisa o klimi, postignut je dogovor o postizanju klimatske neutralnosti do 2050. čiji je cilj smanjenje stakleničkih plinova za barem 55 % do 2030. godine. Ključnu ulogu u tom procesu imaju upravo gradovi koji su odgovorni za 80 % energetske potrošnje i pripadajućih emisija CO2 s godišnjim trendom porasta od 1,9 %.

S obzirom na to da je tema zelene tranzicije u fokusu i razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, ovom Analizom željeli smo doprinijeti boljem razumijevanju stvarnog stanja, potreba i planova hrvatskih gradova za energetsku tranziciju.

Zelena tranzicija hrvatskih gradova

Prikupljeni podaci odnose se na 20 najvećih hrvatskih gradova podijeljenih u tri kategorije,  veliki, srednji i mali gradovi, ovisno o broju stanovnika. Indeks spremnosti gradova na zelenu tranziciju sastoji se od pet pojedinačnih indeksa – strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije, potrošnja energije u sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru prometa i potrošnja energije u sektoru javne rasvjete. Kompozitni indeks sastavljen je kao ponderirana kombinacija prethodnih pet indeksa.

Apsolon - zelena tranzicija - karta RH
Apsolon - zelena tranzicija - gradovi

Prema kriteriju donošenja strateških dokumenata na području energetike, iskazali su se Zagreb, Velika Gorica i Varaždin. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, prema instaliranoj električnoj i toplinskoj snazi postrojenja, najučinkovitija je u Zagrebu, Karlovcu, Šibeniku, odnosno Vinkovcima. Prema potrošnji energije u sektoru zgradarstva, energije u javnim zgradama na području grada te trošku za energente i emisijama CO2, najboljima su se pokazali Split, Zadar, Samobor te Đakovo

Apsolon_Zelena_tranzicija_Kompozitni_indeks

Zagreb, Rijeka, Velika Gorica, Šibenik i Koprivnica dominiraju u sektoru prometa u kojem se analizirala potrošnja energije, emisija CO2, broj linija javnog gradskog prijevoza te broj punionica za alternativna goriva na području grada. Prema potrošnji energije u sektoru javne rasvjete te njenom trošku i emisijama CO2, najboljim su se pokazali Osijek, Karlovac, Sisak i Đakovo.

Kompozitni indeks izdignuo je Osijek, Veliku Goricu i Karlovac, dok je kod malih trijumfirao Šibenik. U posebnoj kategoriji malih gradova najbolji je Grad Đakovo.

Apsolon_Zelena_tranzicija_indeksi

Zelena tranzicija polazište ambicioznijih projekata

Prema analiziranom postojećem stanju, oni koji su se pokazali spremnijima dokazali su da su na dobrom putu – prepoznaju važnost strateškog energetskog planiranja, olakšavaju potencijalnim investitorima ulaganje u obnovljive izvore energije na području grada, provode projekte energetske obnove javnih zgrada, osiguravaju svojim građanima dostupnost javnog prijevoza, grade punionice za električna vozila, ulažu u projekte modernizacije sustava javne rasvjete i slično.

Međutim, kako bi zadovoljili strože propise Europske unije, potrebno je hrabrije krenuti ka stvarnom ostvarenju zacrtanih ciljeva. To uključuje ambicioznije, inovativnije i zelenije projekte – energetski strateški planovi s ambicioznijim ciljevima uz integraciju urbanog i energetskog planiranja te zelena infrastruktura kao ključna tema planiranja održivog razvoja, dubinska i integrirana energetska obnova postojećih zgrada te izgradnja novih prema najnovijim standardima, poticanje projekata koji donose rješenja u vidu uspostave i jačanja infrastrukture razvoja tržišta alternativnih goriva poput električne energije iz obnovljivih izvora, zelenog vodika i biogoriva te uvođenje sustava dinamične te inteligentne i energetski učinkovite javne rasvjete.

Zelena tranzicija kao izvor novih potencijala

Kao glavna prepreka u pokretanju ambicioznijih projekata svakako je nedostatak financijskih, pravnih i stručnih kapaciteta lokalnih vlasti. Važno je naglasiti kako je za uspješno strateško planiranje nužna integracija energetskog i urbanog planiranja, ali uz aktivno uključivanje građana. 

Koncept razvoja zelene infrastrukture mora postati ključna tema planiranja razvoja gradova koji žele postati održivi, otporni, sigurni i za život ugodni. Mnogi gradovi iskoristili su pruženu priliku za sufinanciranje energetske obnove javnih zgrada te je vidljivo da je energetska obnova zgrada već odigrala važnu ulogu u njihovoj energetskoj tranziciji. Za nastavak provođenja projekata energetske obnove u svim gradovima, ali posebno na područjima pogođenim potresom, primarno je implementirati mjere dubinske i integrirane energetske obnove postojećih zgrada te izgradnju novih prema najnovijim standardima nulte ili vrlo niske potrošnje energije (nZEB), ali i protupotresne gradnje. 

Apsolon_Zelena_tranzicija_energetska_učinkovitost

Javna rasvjeta i centralizirani toplinski sustavi najveći su potencijal u energetskoj tranziciji gradova, dok je nova era održivog prometa tek u povojima. Nužno je istaknuti važnost održivog prometa i potrebu za poticanjem projekata koji donose rješenja u vidu uspostave i jačanja infrastrukture razvoja tržišta za alternativna goriva. Iako centralizirani toplinski sustavi (CTS) nisu direktno bili tema ovog istraživanja, predstavljaju najveći potencijal u energetskoj tranziciji gradova, odnosno postizanju njihove klimatske neutralnosti. 

Više detalja o istraživanju i glavni zaključci dostupni su u studiji koju je moguće besplatno preuzeti na našoj web stranici. Ako Vam je potrebna pomoć za izradu plana energetske tranzicije, želite osigurati bespovratna sredstva ili imate dodatnih nedoumica po ovom pitanju, stručnjaci Apsolona stoje Vam na raspolaganju.