fbpx

Usklađivanje EU projekta s DNSH načelom

Monika Anđelić
,
 07 lipnja, 2024.

Okolišna dimenzija zauzima centralno mjesto u projektima sufinanciranim sredstvima Europske unije, a fokus Unije na održivost i prijelaz na klimatski neutralno i resursno učinkovito gospodarstvo stavlja pred poduzetnike dodatne zahtjeve u vidu prilagodbe projektnih prijava okolišnim zahtjevima. Termini povezani s održivosti i zelenom tranzicijom  sve su poznatiji široj javnosti, no kako bi investicijske aktivnosti bile usklađene s okolišnim zahtjevima, određene termine potrebno je demistificirati.

DNSH načelo u kontekstu projektnih prijava

Zajedno s dugoočekivanim europskim sredstvima u sklopu sedmogodišnjeg financijskog okvira 2021. -2027. pred države članice EU, a posredno i pred investitore, stavljeni su novi zahtjevi u različitim područjima javnih politika, uključujući i zahtjeve za zelenom tranzicijom koja je podržana reformama i ulaganjima u zelene tehnologije i kapacitete, uključujući biološku raznolikost, energetsku učinkovitost, obnovu zgrada i kružno gospodarstvo, uz istodoban doprinos klimatskim ciljevima Unije, poticanje održivog rasta, otvaranje radnih mjesta i očuvanje energetske sigurnosti.

Zahtjevi za zelenom tranzicijom proizašli iz Europskog zelenog plana za poduzetnike znače da svoje projektne prijave moraju uskladiti s načelom nenanošenja bitne štete (Do No Significant Harm – DNSH načelo), što znači da specifične mjere koje se planiraju provesti kroz projekt moraju doprinijeti barem jednom od šest okolišnih ciljeva definiranih EU taksonomijom te ne smiju ni na koji način negativno utjecati na preostale okolišne ciljeve. Okolišni ciljevi definirani EU taksonomijom odnose se na:

  1. ublažavanje klimatskih promjena 
  2. prilagodbu klimatskim promjenama
  3. održivu uporabu i zaštitu vodnih i morskih resursa
  4. prijelaz na kružno gospodarstvo
  5. sprečavanje i kontrolu onečišćenja
  6. zaštitu i obnovu bioraznolikosti i ekosustava.

 

Stručnjaci s iskustvom u pripremi projekata sa zelenom komponentom mogu biti ključni kod “ozelenjavanja” investicija i dokazivanja doprinosa navedenim okolišnim ciljevima. Svakom od okolišnih ciljevima može se značajno doprinijeti nizom mjera koje se odnose na građevinske i arhitektonske mjere kao što su zelena gradnja, toplinska izolacija, kao i strojarske mjere koje uključuju sustave grijanja i hlađenja (dizalice topline, kotlove na biomasu itd.), mjere za gospodarenje energijom, mjere za povećanje čiste ili klimatski neutralne mobilnosti, uvođenjem modela kružnog gospodarstva ili mjerama za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Važnost stupnja pripremljenosti projektne dokumentacije

Prilikom apliciranja na EU fondove ključno je dokazati i dokumentirati da projekt ne nanosi štetu okolišnim ciljeva, odnosno da značajno doprinosi nekim od okolišnih ciljeva. EU natječaji se za razliku od, primjerice, “zelenih kredita” ili drugih financijskih instrumenata objavljuju u modalitetu privremeno otvorenog poziva (krajnji rok za zaprimanje projektnih prijava je unaprijed određen pa se ovakav tip poziva kolokvijalno naziva “rang lista”), no dodatni izazov za poduzetnike je i objava natječaja po modalitetu trajno otvorenog poziva (vrijeme za zaprimanje prijava je značajno kraće pa se ovakav modalitet kolokvijalno naziva i “najbrži prst”). U oba slučaja u relativno kratkom roku poduzetnici moraju pripremiti svu projektno-tehničku dokumentaciju. To podrazumijeva ishođenje certifikata od svojih dobavljača kojima dokazuju da sirovina koju koriste u svojoj proizvodnji nastaje od recikliranih materijala te prikupljanje dokumentacije koja dokazuje količinu otpada ili nusproizvoda kojim se manipulira sukladno Očevidniku o nastanku i tijeku otpada ili Očevidniku nusproizvoda. Ako nije moguće ishoditi takvu dokumentaciju  onda je potrebno barem detaljno proučiti i opisati proces ishođenja certifikata o sukladnosti s principima i standardima zelene gradnje (LEED, BREEAM I sl.) ili certifikata koji dokazuju da će njihovi proizvodi biti proizvedeni po najvećim standardima u području sigurnosti i okoliša kao što su ISO certifikati, EU Ecolabel, Prijatelj okoliša ili drugi znakovi zaštite okoliša Europske unije. Nadležna tijela često neće uvjetovati prilaganje sve te dokumentacije uz projektni prijedlog ali će dostavljanje dokumentacije o postojanju mjera koje dokazuje dobro upravljanje okolišem značajno povećati šansu dobivanja EU sredstava. Kada je riječ o budućim mjerama koje se tek planiraju izvršiti tijekom trajanja projekta, iste moraju biti planirane i uključene u projektno-tehničku dokumentaciju kao što je Glavni projekt ili Tehnički opis namjeravanih radova, ovisno o mjeri koja se provodi. Projekt ušteda, kao sastavni dio Glavnog projekta treba sadržavati energetsku bilancu, uštede energije, udio obnovljivih izvora energije, uštede CO2 i druge ključne pokazatelje.  Dodatni zahtjevi na temelju kojih se ostvaruju bodovi, a što je posebno važno kod modaliteta “rang liste” odnose se na ishođenje Elektroenergetske suglasnosti (EES), Mišljenja/Rješenja MINGOR-a i drugih dozvola.

Uzimajući u obzir sve navedene izazove, u kontekstu prijave EU projekata s infrastrukturnom komponentom ne iznenađuje što poduzetnike zbunjuje činjenica kako u  trenutku objave natječaja s jedne strane trebaju imati visok stupanj pripremljenosti projektno-tehničke dokumentacije te u isto vrijeme predvidjeti sve mjere koje će imati neutralan ili poželjno pozitivan učinak na prilagodbu klimatskim promjenama, ublažavanje klimatskim promjenama, održivu upotrebu i zaštitu vodnih i morskih resursa, prijelaz na kružno gospodarstvo, sprječavanje i kontrolu onečišćenja okoliša ili zaštitu i obnovu bioraznolikosti. Iako obavezne u kontekstu dokazivanja DNSH načela, često dodatne mjere nisu prihvatljive za sufinanciranje nego se njihova implementacija financira vlastitim sredstvima, stoga je ključno zatražiti savjet stručnjaka o odabiru adekvatne mjere koja će s jedne strane zadovoljiti uvjete koji proizlaze iz DNSH načela, a s druge strane investitoru neće generirati previsoke troškove implementacije.

S obzirom na, nerijetko, dugo vrijeme ishođenja svih potrebnih dozvola, uputno je započeti s pripremanjem projektno-tehničke dokumentacije prije same objave natječaja te odmah predvidjeti nekoliko potencijalnih mjera kojima će se postići određeni ciljevi, a nakon otvaranja natječaja izvršiti potrebno revidiranje sukladno uputama nadležnih tijela.

Kako se pripremiti za usklađivanje s EU Taksonomijom?

Znatan doprinos svakom od okolišnih ciljeva definiran je u Uredbi 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (Uredba o EU taksonomiji). Člankom 9. ove Uredbe definiran je popis gospodarskih aktivnosti i kriteriji uspješnosti koji znatno doprinose okolišnim ciljevima.

Osim proučavanja Uredbe, iako primarno osmišljena kao pomoć nacionalnim tijelima pri izradi planova za oporavak i otpornost, poduzetnicima će biti od koristi i Tehničke smjernice o primjeni načela nenanošenja bitne štete u okviru Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost koje su osmišljene od strane Europske Komisije.

Europska Komisija je također osmislila koristan alat koji poduzetnicima može olakšati tumačenje zakonske regulative kao što su EU Taxonomy Compass (europa.eu) koji pruža prikaz sektora u kojima poduzetnici djeluju, standarda za usklađivanje s kriterijima nenanošenja bitne štete i kriterijima za znatan doprinos okolišnim ciljevima. Lista gospodarskih djelatnosti većinom je bazirana na NACE nomenklaturi. Taksonomijom nisu pokrivene sve gospodarske djelatnosti nego se prioritet daje onim sektorima koji mogu najviše doprinijeti okolišnim ciljevima. Koje mjere je potrebno poduzeti u kontekstu ispunjavanja DNSH načela ovisi o djelatnosti ulaganja. Postoje djelatnosti koje se mogu u potpunosti uskladiti s EU Taksonomijom (Taxonomy – Aligned Economic Activity) te prijelazne djelatnosti (Transitional Activities) koje su već niskougljične i za njihov prijelaz na klimatski neutralnu energiju smatra se da znatno doprinose ublažavanju klimatskim promjenama ako su primarno njihove emisije stakleničkih plinova znatno niže od prosjeka sektora ili industrije. Omogućujuće djelatnosti (Enabling Activities) su one koje izravno omogućuju da druge djelatnosti znatno doprinesu jednom okolišnom cilju ili više njih.

U razvoju strategije korištenja EU sredstava i razrade mjera koje doprinose DNSH načelima u skladu s EU taksonomijom često su potrebna specijalizirana znanja koja ovise o specifičnom slučaju i poduzetniku i zato je svakako najsigurnija i dugoročno najisplativija opcija zatražiti pomoć stručnjaka.

Pojašnjenja vezana za EU Taksonomiju moguće je pronaći i na FAQ (Europa.eu), kao i u priručniku EK – EU Taxonomy User Guide.

 

Dugoročne koristi za poduzetnike

U kontekstu budućih investicija, EU Taksonomija postaje glavni alat za planiranje i usklađivanje investicija s načelima održivosti, ali i važan alat za stjecanje prava na bespovratna sredstva, ostvarivanje povoljnijeg kreditiranja za poduzetnike te, u konačnici, glavni alat za ESG regulatorno izvještavanje. Razvojne banke imaju ključnu ulogu u poticanju zelenih investicija te odobravanju i provedbi financijskih instrumenata putem kojih je moguće izravno kreditiranje, subvencioniranje kamatnih stopa, izdavanje jamstava za investicijske kredite i ulaganje u nove instrumente vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja. Iako ESG izvještavanje obuhvaća šire teme izvještavanja od onih povezanih s okolišom, okolišni standardi u  okružju ESG izvještavanja ključni su za doprinos zelenoj tranziciji i održivom poslovanju. Corporate Sustainability Reporting Directive (CSRD) donosi obvezu izvještavanja o učincima aktivnosti poduzeća na okoliš i društvo te o rizicima održivosti kojima mogu biti izloženi. Već u 2026. godini za 2025. godinu svi veliki poduzetnici (20 milijuna eura aktive/40 milijuna eura prihoda/250 zaposlenih) će biti obveznici izvještavanja prema CSRD, a sva mala i srednja poduzeća čije su dionice uvrštene na burzu ista obaveza očekuje u 2027. godini za 2026. godinu. Iako u ovom trenutku za poduzetnike značajno administrativno opterećenje, usklađivanje investicija sa zelenim načelima izuzev dobivanja financijskih sredstava po povoljnijim uvjetima sa sobom donosi i niz dodatnih vrijednosti za poduzetnike. Neke od njih su otvaranje novih poslovnih prilika kroz razvoj održivih procesa, proizvoda i usluga te korporativni ugled i stratešku konkurentsku prednost, stoga je usklađivanje vlastitog poslovanja sa svim okolišnim standardima i prilagodba poslovanja i pravovremeno poduzimanje specifičnih mjera ključno za dugoročan uspjeh na tržištu i iskorištavanje svih prilika koje se vraćaju poduzetnicima kroz zelene investicije.