Prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti, energetska učinkovitost definirana je kao odnos između ostvarenog korisnog učinka i energije potrošene za ostvarenje tog učinka, kao i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije i/ili kogeneracije za koju se ne ostvaruje poticajna cijena temeljem posebnih propisa. Drugim riječima, energetska učinkovitost podrazumijeva uporabu manje količine energije za obavljanje istog posla te daje odgovor na pitanje – kako smanjiti potrošnju energije i pritom zadržati traženu kvalitetu života.
Djelotvornost energetske učinkovitosti
Veća energetska učinkovitost doprinosi smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš, većoj industrijskoj konkurentnosti, otvaranju novih radnih mjesta i povećanju sigurnosti opskrbe. Navedeno ju postavlja visoko na ljestvici najdjelotvornijih načina za postizanje ciljeva održivog razvoja. Iz vrlo očitih razloga, energetska učinkovitost okosnica je jedinstvene energetske politike Europske unije koja si je donošenjem ambicioznog Europskog zelenog plana za cilj postavila tranziciju prema pravednom i prosperitetnom društvu s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova. Slijedeći politike Europske unije kao njena članica, Republika Hrvatska postavlja i svoje nacionalne ciljeve povećanja energetske učinkovitosti u sektorima industrije, zgradarstva, prometa i javne rasvjete.
Energetska učinkovitost po sektorima
Industrija
Sektor s najviše potencijala za povećanje energetske učinkovitosti je svakako industrija, odnosno njeni energetski intenzivni procesi. Ulaganje u mjere energetske učinkovitosti poduzećima omogućuje racionalizaciju troškova i proizvodnih procesa te povećanje konkurentnosti proizvoda, a korištenje bespovratnih sredstava smanjuje investicijske troškove i skraćuje vrijeme otplate. Hrvatsku industriju čeka sveobuhvatna transformacija na niskougljično gospodarstva, a taj proces, prije svega, posebno je zahtjevan po pitanju financiranja. Apsolon, kao prepoznati stručnjak na ovom području sa značajnim iskustvom u pripremi i provedbi takve vrste projekata, prati razvoj situacije te pravovremeno informira svoje klijente o programima i fondovima koji su im na raspolaganju.
Zgradarstvo
Od ukupne potrošnje energije, na zgradarstvo otpada 40%. Kako bi se smanjila potrošnja energije, potiče se energetska obnova zgrada. Od 1. siječnja 2020. sve novoizgrađene zgrade moraju biti gotovo nulte potrošnje energije, odnosno velike energetske učinkovitosti. Vlada Republike Hrvatske, 14. prosinca 2020. godine, donijela je Dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine sa svrhom podupiranja obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, te transformacije postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine.
Dugoročnom strategijom obnove daju se ciljevi, plan i mjere s mjerljivim pokazateljima napretka za dekarbonizaciju fonda zgrada, energetsku i sveobuhvatnu obnovu, za smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje udjela obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske sigurnosti, smanjenje energetskog siromaštva, za uvođenje inovacija i pametnih tehnologija koje omogućuju zgradama da potpomognu sveukupnu dekarbonizaciju gospodarstva, promicanje održivost urbanih sredina, elektromobilnosti te zaštite od požara i rizika od pojačane seizmičke aktivnosti. Stoga je Dugoročnom strategijom obnove predviđeno postepeno povećanje dosadašnje stope obnove (2014. – 2019) od 0,7 % ukupne površine fonda zgrada do ambicioznih 4% u razdoblju od 2041. do 2050. godine. Ukupno procijenjena potrebna ulaganja iznose 243,23 milijardi kuna za ukupni investicijski trošak obnove te 334,77 milijardi kuna za ukupni investicijski trošak zamjene demoliranog i novogradnje. Jasno je da energetska obnova zgrada u budućem razdoblju zahtijeva velike investicije te da, ako zaista želimo postići postavljene ciljeve, bespovratna sredstva moraju biti primarna pokretačka točka.
Promet
Promet, sa svojim udjelom od 30% od ukupne potrošnje energije predstavlja još jedan veliki potencijal u postizanju konačnog cilja, ali i ključni čimbenik za razvoj gospodarstva s obzirom na to da je dobra prometna povezanost osnovni preduvjet za rast i razvoj. Sukladno novoj politici Europske unije, nužno je istaknuti važnost održivog prometa i potrebu za poticanjem projekata koji donose rješenja u vidu uspostave i jačanja infrastrukture razvoja tržišta za alternativna goriva poput električne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije, zelenog vodika i biogoriva.
Javna rasvjeta
Zadnja, ali ništa manje važna je i javna rasvjeta koja samo drugačijom regulacijom (smanjenjem intenziteta) može uštedjeti i do 50 % energije, a sustavom daljinskog upravljanja i nadzora značajno smanjiti troškove održavanja.
Sinergija učinkovitosti zelene i digitalne transformacije
Iako izgleda kako čovjek kao pojedinac ima malo utjecaja na navedene sektore, on je zapravo pokretač promjena. Većina ljudi svjesno ili nesvjesno provodi mjere poboljšanja energetske učinkovitosti. Od onih očitih, poput zamjene žarulja sa žarnim nitima ili kupnje energetski učinkovitijih kućanskih uređaja do onih koje nisu toliko očite poput upotrebe GPS sustava za pronalazak najbrže rute do zadanog odredišta kojom se smanjuje potrošnja goriva i povećava energetska učinkovitost. U tom kontekstu, zanimljivo je napomenuti i da je Europska unija od 1. ožujka 2021. godine uvela nove i poboljšane energetske oznake za dio kućanskih uređaja. Novi sustav potrošačima pojednostavljuje orijentaciju, pomažući im odabir energetski učinkovitih proizvoda, a istodobno, služe kao poticaj proizvođačima da stvaraju još inovativnije, energetski učinkovite proizvode.
Važnu ulogu ima i digitalizacija svakodnevnih procesa jer su digitalna i zelena transformacija zapravo neizmjerno povezane. Digitalizacija povećava energetsku učinkovitost upotrebom novih tehnologija (smart grid, IoT, automatska regulacija, pametna brojila i sl.) za kvalitetno prikupljanje i detaljniju analizu podataka tako da se postojeći sustavi nastoje što više optimirati u svrhu smanjenja potrošnje energije i gubitaka. Ogromne potencijale u ovoj sinergiji zelenog i digitalnog prepoznala je i sama Europska unija. Svoje ambicije u financiranju zelenih, digitalnih i inovativnih projekata potvrdila i donošenjem Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine s dodatkom za Europu nove generacije (Next Generation Europe).
Važnost energetske učinkovitosti
Povećanjem energetske učinkovitosti direktno utječemo na smanjenje zagađenja našeg okoliša i atmosfere, usporavamo proces globalnog zatopljenja te stvaramo uvjete za održivi razvoj društva. Iz tog razloga, energetska učinkovitost se opravdano naziva osnovnim gorivom (pokretačem) održivih globalnih energetskih sustava. Ako i vi želite poslovati energetski učinkovito, iskoristiti potencijale nove financijske perspektive Europske unije ili Vam je potreban savjet iz područja energetike, obratite se našim savjetnicima i dopustite nam da budemo Vaša desna ruka u stvaranju bolje budućnosti održivim upravljanjem.
