Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2020.

Istraživanje je i ove godine obuhvatilo 20 najvećih hrvatskih gradova, koje smo (za potrebe istraživanja) podijelili u tri kate­gorije (veliki, srednji i mali) prema broju stanovnika koji žive u njima (Popis sta­novništva 2011.): Zagreb, Split, Rijeku, Osijek, Zadar, Veliku Goricu, Slavonski Brod, Pulu, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar, Kaštelu, Samobor, Vinkovce, Koprivnicu, Đakovo i Vukovar. U navedenim gradovima živi ukupno 1.937.497 stanovnika što čini 45,2% svih građana RH.

Analiza je provedena u periodu od 1. si­ječnja do 31. ožujka 2020. godine. Indeks digitalne spremnosti gradova osmišljen je kao složeni indeks sastavljen od pet pojedinačnih indeksa koji su dobiveni ponderiranjem nekolicine kriterija.

Dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima

Po broju administrativnih postupaka, stupnju njihove digitaliziranosti te relevantnosti i kvaliteti sustava identifikacije i autentifikacije i ove godine je na prvom mjestu među velikim gradovima Rijeka, među srednjim gradovima ponovno Pula, a među malima je, za razliku od prošlogodišnjeg vrlo ujednačenog rezultata, vidljivo odskočila Koprivnica.

Servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja

Prema dostupnosti servisnih informacija na internetskim stranicama grada i dostupnosti i razvijenosti objedinjenih servisa za plaćanje u gradu, najnapredniji veliki grad je Rijeka, srednji Pula, a među malima izrazito dominira Dubrovnik.

Dostupnost gradskih podataka

U odnosu na kvantitetu i kvalitetu otvorenih baza podataka, razvijenost prostornih baza podataka (GIS), najnaprednijim se među velikim gradovima pokazao Grad Rijeka, među srednjima Velika Gorica, a među malima Varaždin.

Participacija građana u odlučivanju

Promatrano je uključivanje građana u odlučivanje kroz digitalne platforme i otvorenost proračunskog planiranja (kvaliteta i dostupnost prikaza proračuna, pristupačnost modela uključivanja građana u proračunsko planiranje). Među velikim gradovima izrazito dominira Rijeka, među srednjima Pula, a kod malih gradova daleko iznad drugih je Grad Bjelovar.

Komunikacijski kanali između gradske uprave i građana

U odnosu na komunikacijske kanale između međugradske uprave i građana: dostupnost platformi za dostavu podataka, stavova  i ideja građana, vrijeme reakcije na upite građana te zastupljenost na društvenim mrežama, na prvom je mjestu općenito, a i među velikim gradovima posebno, Grad Zagreb, među srednjim gradovima dominira Pula, a među malima Varaždin.

Kompozitni indeks – ukupni indeks digitalne spremnosti gradova

Prema Kompozitnom indeksu koji je sastavljen kao ponderirana kombinacija prethodnih pet indeksa, među velikim gradovima istaknuo se Grad Rijeka, među srednjima Grad Pula, a među malima Grad Varaždin. U odnosu na prošlu godinu evidentirane promjene nisu velike te su predvodnici u kategorijama velikih i srednjih gradova i dalje Rijeka i Pula. Značajnija promjena primijećena je kod malih gradova pri čemu se ove godine istaknuo Grad Varaždin.