Indeks digitalne spremnosti gradova osmišljen je kao složeni indeks sastavljen od 5 pojedinačnih indeksa ili kriterija, a podaci su prikupljeni u travnju i svibnju 2018.
INDEKS 1 – Dostupnost i kvaliteta e-Usluga: promatran je broj administrativnih postupaka i stupanj njihove digitaliziranosti te relevantnost i kvaliteta sustava identifikacije i autentifikacije.
INDEKS 2 – Servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja: dostupnost servisnih informacija na internetskim stranicama grada i dostupnost i razvijenost objedinjenih servisa za plaćanje u gradu.
INDEKS 3 – Dostupnost gradskih podataka: kvantiteta i kvaliteta otvorenih baza podataka, razvijenost prostornih baza podataka (GIS).
INDEKS 4 – Participacija građana u odlučivanju: uključivanje građana u odlučivanje kroz digitalne platforme i otvorenost proračunskog planiranja (kvaliteta i dostupnost prikaza proračuna, pristupačnost modela uključivanja građana u proračunsko planiranje).
INDEKS 5 – Komunikacijski kanali između gradske uprave i građana: dostupnost platformi za dostavu podataka, stavova i ideja građana, vrijeme reakcije na upite građana, zastupljenost na društvenim mrežama.
INDEKS 1 – Dostupnost i kvaliteta e-Usluga
Ukupno gledajući, hrvatski gradovi nalaze se na ranom stupnju razvoja digitalnih usluga građanima. Od ukupno 1555 promatranih administrativnih postupaka koji su u bilo kojoj formi dostupni na internetu, samo njih 58 (3,7%) mogu se u potpunosti provesti online putem, a svi ostali podrazumijevaju neku formu fizičke isporuke dokumentacije ili, u čak 91,7% slučajeva, dolazak u gradsku upravu s otisnutim obrascima s Interneta.
INDEKS 2 – Servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja
Gradovi uglavnom osiguravaju servisne informacije građanima, no bez kompleksnije organizacije podataka ili naprednih rješenja. Objedinjeni sustavi plaćanja prisutni su u turističkim gradovima, koji stoga imaju prevagu u odnosu na ovaj segment indeksacije.
INDEKS 3 – Dostupnost gradskih podataka
Digitalna spremnost gradova u području otvorenosti podataka još je u začetku.
Samo Rijeka, Zagreb, Pula i Osijek imaju jasno označene otvorene setove podataka na svojim internetskim stranicama. GIS platforme, iako široko dostupne, na različitim su stupnjevima složenosti dostupnih podataka. Zagreb izrazito dominira u kvaliteti GIS-a, dok je Rijeka jednako izraziti prvak u odnosu na otvaranje podataka građanima i poslovnom sektoru.
INDEKS 4 – Participacija građana u odlučivanju
Tek nekolicina gradova ima razvijene sustave za interaktivno digitalno provođenje javnog savjetovanja kao i mogućnost online participacije građana prilikom izrade gradskog proračuna. Ohrabrujuća je činjenica da su se neki gradovi (Grad Pula i Grad Rijeka) uspjeli afirmirati u oba kriterija te je za očekivati da su postavili standard za kojim će težiti i drugi.
INDEKS 5 – Komunikacijski kanali između gradske uprave i građana
U segmentu brojnosti i kvalitete komunikacijskih kanala između uprave i građana postoje značajniji pomaci, osobito u kvaliteti posredovanja obavijesti gradske uprave građanima. Nešto je slabiji ukupan rezultat u pogledu dvosmjerne komunikacije, tj. od građana prema upravi. Brzina reakcije gradova na upite građana je prosječno je unutar 2 dana, a 9 ispitivanih gradova odgovorilo je unutar 24 sata. Gradovi se uglavnom aktivno koriste društvenim mrežama, pri čemu su najaktivniji na Facebooku. Ukupni rezultati po ovom kriteriju vrlo su raznoliki.
Kompozitni indeks – ukupni indeks digitalne spremnosti gradova
Prvak digitalne transformacije među gradovima u ukupnom poretku, kao i u pojedinačnoj kategoriji velikih gradova jest Rijeka. Zagreb je u mnogim pojedinačnim bodovnim skalama vrlo blizu njezinim rezultatima. Pobjednik u kategoriji srednjih gradova je Pula, uz također blizak dobar rezultat koji ostvaruje Karlovac. Među manjim gradovima ne postoje izraziti pobjednici, ali je ipak rezultatom istaknut Grad Sisak koji se osobito posvetio otvorenosti proračuna, no podjednako dobrim ukupnim rezultatima slijede ga Dubrovnik, Varaždin i Vukovar.
Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019.
Preuzmite besplatno Analizu digitalne spremnosti hrvatskih gradova 2019. i saznajte koliko je digitalno spreman Vaš grad!