Koliko je pametni turizam zaživio u Hrvatskoj? Kako unaprijediti ovaj koncept? Upravo na ova i brojna druga pitanja odgovarali smo u sklopu niza online panel rasprava koje smo organizirali u suradnji s Ministarstvom turizma i sporta. Panel je okupio dvjestotinjak sudionika, mahom ključnih predstavnika vodećih turističkih kompanija, institucija i potencijalnih SMART destinacija. Cilj panela bilo je zajedničkim snagama odgovoriti na ključno pitanje – kakav nas turizam očekuje nakon korone.
Pametni turizam u Hrvatskoj
Kroz rasprave su se odredila ključna područja u koja je potrebno ulagati za razvoj pametnog turizma u Hrvatskoj. Diskusija s panelistima i publikom pokazala je da u Hrvatskoj postoji veliki interes za novim modelima razvoja turizma i za integracijom novih tehnologija u vidu inovativnih proizvoda, otpornosti i održivosti destinacije, inkluzivnog turizma i slično. Također je utvrđen smjer daljnjeg razvoja s gledišta ključnih dionika hrvatskog turizma.
Pametni turizam bi ponajprije trebao njegovati interdisciplinarni, intersektorski i participativni pristup upravljanju, razvijati destinacije koje su uključive i otporne, čije lokalne zajednice žive kvalitetnijim životom i promiču svoju baštinu te gdje turisti i posjetitelji, uz stanovništvo, rade na očuvanju okoliša.
U kojem smjeru ide Hrvatska odgovoreno je u četiri panela u kojima je istaknuto kako Hrvatska prednjači u održivosti te da je za razvoj pametnog turizma nužno poticati privatni sektor i promicati suradnju stanovništva u upravljanju razvojem turizma.
Pametni turizam i održivost
U prvom panelu posvećenom održivosti u turizmu istaknuto je kako je održivost kompleksna problematika koja, osim same zaštite okoliša, sadrži mnogo širi spektar tema. Potrebno je jasnije definirati smjernice, dodatno educirati lokalne aktere u turizmu o načinima integracije održivosti u njihovo poslovanje te promovirati nove tehnologije i snažniju suradnju sa stanovništvom. Kroz razgovor sudionika istaknuto je kako su se hrvatski otoci, s naglaskom na Krk i Cres, okrenuli održivosti i prije propisanih strategija na razini Hrvatske i Europe. Osim dobrih primjera, predstavljeni su projekti kojima se Dubrovnik bori protiv tzv. over-tourisma, a storytelling je istaknut kao ključan element održivosti i očuvanja baštine na domaćem terenu. Istaknuto je kako je trenutačno pristupačnost u turizmu i inkluzivni turizam marginalno obrađena tema u Hrvatskoj s velikim potencijalom za razvoj i kako je pristupačnost potrebno horizontalno integrirati kroz sve ostale teme pametnog turizma.
Suradnja i participacija u turizmu
Osnovni ključ za održivi turizam leži u suradnji, a upravo je to bila tema drugog panela. U raspravama je zaključeno kako je nužna veća povezanost aktera s terena i donositelja odluka. Kao dobar primjer toga istaknuo se projekt Pokret otoka. Ova inicijativa iskoristila je tehnologiju za povezivanje otoka i naglasila važnost lokalne zajednice u upravljanju turizmom. Izvrstan primjer je i Općina Svetvinčenat gdje, kako sami ističu, turizam nisu nikad gledali kao svrhu samom sebi, već kao sredstvo koje može služiti zajednici integracijom turista u nju samu. Potencijal projekta prepoznala je i Europska unija koja je financirala cjelokupni sustav atrakcija.
Sudionici su se složili kako u javnosti nije dovoljno naglašena svijest o važnosti suradnje. Smatraju kako je razvoj pametnog upravljanja zajednica, odgovornost primarno turističkih zajednica, a onda i ostalih dionika. Ističe se nastojanje odmicanja od birokratskih i administrativnih definicija destinacija, odnosno prilagodba željama turista. Istovremeno treba graditi povjerenje između građana i uprave putem različitih platformi poput e-Visitora.
Ljudski kapital u turizmu
Treći panel bavio se temama ljudskog kapitala i poslovnog okruženja u turističkoj industriji. Posljednjih godina cjeloživotno obrazovanje posebice je dobilo na važnosti, a istaknulo se kao i jedna od glavnih komponenta i kada je riječ o turizmu. Osim što je potrebno raditi na nadogradnji kompetencija aktera, važno je i generalno ulagati u mlade snage.
Uz cjeloživotno obrazovanje, naglasak mora biti na generalnoj promjeni koncepta poslovanja što se odražava prvenstveno kroz poticanje cjelogodišnjih zapošljavanja. COVID-19 kriza uzdrmala je turistički sektor te otvorila diskusiju za potencijalni novi smjer u čijem je formiranju izrazito važno uključiti lokalnu zajednicu te poticati kreativno poduzetništvo. Primjer jedne takve uspješne prakse je i Baranjska kuća koja potiče vlastite zaposlenike na uzgoj lokalnog povrća čime osnažuje njihovu povezanost s partnerima.
Tehnologije integriane u turizmu
Očekivano, od početka COVID-19 krize internetski promet povećan je za 50%. Prednosti tehnologija i IT treba iskoristiti i u turističkoj industriji, ne samo za prikupljanje turista, već i za pružanje jedinstvenog korisničkog iskustva. Prednost big data sustava je upravo u tome što omogućuju bolje targetiranje, usmjeravanje korisnika i upravljanje njihovim iskustvom.
Kao primjeri pozitivne prakse tehnologija integriranih u turizam naveli su se Smart Islands pristup brzog interneta koji je jedinstven primjer potpune sinergije ICT rješenja u domeni interneta stvari usmjerenog na poboljšanje efikasnosti upravljanja u gradu, povećanje kvalitete života građana te postizanje značajnih ušteda. Grad Dubrovnik i Split pokazali su se kao dobri primjeri rješavanja problema parkinga.
S EU fondovima situacija se značajno popravila. Postoji velik broj natječaja na koje se tvrtke iz turizma mogu prijaviti kako bi digitalizirali svoje poslovanje i uveli neke inovativne sustave i načine rada. Postoje i oni koji će sufinancirati implementaciju inovativnih rješenja i komercijalizaciju ideja iz EU fondova, no napominje se da je još uvijek vidan nedostatak podrške države u prijavama.
SMARTMED projektom do pametnog turizma
Projekt SMARTMED u sklopu kojega su se održale panel rasprave „Izazovi i prilike za razvoj pametnog turizma u Hrvatskoj“ pripremljen je u okviru PANORAMED inicijative, Interreg MED programa sufinanciranom sredstvima Europske unije vrijednom 22.5 milijuna kuna koji povezuje trinaest partnera iz devet mediteranskih zemalja: Hrvatske, Portugala, Španjolske, Italije, Francuska, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Grčke. Članice SMARTMED-a zajedno, temeljem specifičnih potreba svake od zemalja, razvijaju poslovni model za pametni i održivi turizam i inovacije u turizmu na Mediteranu. Više o projektu pročitajte na linku, a za sva dodatna pitanja u području pametnog upravljanja, obratite se našim stručnjacima.
