fbpx
ikonica klikanje na pokretanje videa

Integrirana teritorijalna ulaganja – ključan faktor urbanog razvoja

Mia Burić
,
 13 lipnja, 2022.

U proteklom financijskom razdoblju 8 najvećih urbanih središta, 4 aglomeracije – Zagreb, Split, Osijek i Rijeka i 4 urbana područja – Zadar, Pula, Slavonski Brod i Karlovac, koristilo je rezerviranu „ITU alokaciju“ – zasebna sredstva rezervirana za njihove projekte. Ukupno 345 milijuna eura namijenjeno integriranim teritorijalnim ulaganjima, koliko je bilo dostupno u razdoblju 2014.-2020., omogućilo je financiranje strateških projekata i izravnu dodjelu sredstava za projekte od lokalnog značaja, bez veće “konkurencije”.

Osvrt na provedbu ITU mehanizma u prošlom i pogled u novo financijsko razdoblje

Pozitivna iskustva „starih“ ITU gradova u novom višegodišnjem financijskom razdoblju, potaknula su želju za širenjem na sva županijska središta, pa će 679 milijuna eura koliko iznosi predviđena alokacija ITU mehanizma u 2021.-2027., koristiti ukupno 22 hrvatska grada. Obzirom da Apsolon prati ključne razvojne politike i pruža podršku jedinicama lokalne samouprave, organizirali smo webinar „Intergrirana teritorijalna ulaganja: ključan faktor urbanog razvoja“ na kojem smo okupili predstavnike svih 22 urbana područja/aglomeracija.

Na webinaru smo se dotaknuli ključnih pitanja koje muče ITU gradove, od strukturne promjene koja je ITU mehanizam stavila u „svoj“ Integrirani teritorijalni program, zajedno s nedoumicama oko pripreme strategija razvoja urbanih područja i nepoznanicama oko područja ulaganja koja će biti prihvatljiva. Potraga za odgovorima na ova i brojna druga pitanja okupila je „stare“ ITU gradove i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Jedne da prenesu iskustva i pokažu svoje primjere dobre prakse, a druge da usmjere sva urbana središta, osobito „nove“ ITU gradove, dok su pripreme strategija razvoja urbanih područja još u tijeku.

Osim odgovora na pitanja vezana uz pripremu za korišenje ITU mehanizma u novom razdoblju, na webinaru su prezentirani i primjeri projekata koji su provedeni u susjednoj Sloveniji i koji izlaze iz okvira ITU mehanizma kakav smo do sada poznavali u Hrvatskoj. U prošlom razdoblju su ITU ulaganja bila fokusirana na obnovu brownfield područja, investicije u javni prijevoz i biciklističke staze ili velike investicije u sustav toplinarstva. Nasuprot tome, slovenski gradovi su revitalizacijom cijelih urbanih površina realizirali investicije u novu sportsku infrastrukturu, ali i izgradnjom stambenih kompleksa ublažili problem nedostatne i cjenovno nedostupne stambene infrastrukture, što predstavlja rastući problem i za većinu hrvatskih ITU gradova.

Strateško planiranje razvoja urbanih područja

Baza projektnih ideja kod svih je gradova velika, a nepoznanice oko pojedinih alokacija i ključnih područja ulaganja ograničavaju strateško planiranje razvoja urbanih područja. Ministarstvo u finalnoj verziji ITP-a objavljenoj na javnom savjetovanju, ostavlja mogućnost da u okviru provedbe ITU mehanizma budu objavljeni pozivi za veće integrirane projekte. Tako će se istovremeno moći odgovoriti na više razvojnih potreba, pa je djelomično ostavljen prostor za određene specifičnosti u potrebama svakog od 22 područja.

Strateško planiranje razvoja urbanih područja u jesen će vjerojatno biti pri kraju, a do tada 22 grada s ukupno 192 jedinice lokalne samouprave u svojim urbanim područjima moraju odlučno pristupiti definiranju prioriteta – razlučiti strateške projekte koji su važni za cijelo urbano područje od onih koje će financirati pojedinačno. U svakom slučaju, širenje ITU-a na 22 grada širi i važnost bottom-up pristupa u planiranju, dajući ITU gradovima mogućnost da decentralizirano donose i provode investicije u svoj urbani razvoj, pa ga svakako možemo smatrati ključnim faktorom urbanog razvoja za nadolazeće razdoblje.

Snimku webinara možete pogledati na našem YouTube kanalu.