Iako se pandemiji koronavirusa još uvijek ne nazire kraj, neupitno je to da ćemo njezine posljedice osjećati još dugo. Situacija s globalnom pandemijom potaknula je privatni i javni sektor na daljnje propitkivanje svojih mogućnosti, poslovnog smjera i načina rada. Iako se čini da je njezin učinak isključivo negativan, postoje i pozitivne strane koje možemo izvući iz ove nezahvalne situacije.
U nastavku donosimo kratak rezime naših članica Uprave, Mirjane Samardžić Novoselec i Nataše Ćurić Martinčević, u kojem su se osvrnule na gospodarsko stanje u protekla tri mjeseca, ali i dale smjernice kako graditi uspješnu organizacijsku i poslovnu kulturu nakon koronavirusa.
Recesija će nedvojbeno doći, a ovoga je puta važno postaviti drugačije temelje kako nam se ne bi ponovio scenarij iz 2009. Hrvatska bi trebala potaknuti ekonomski rast na dva načina – povećanjem investicija i smanjenjem poreza, odnosno opterećenja poduzetnicima.
U ekonomskoj pomoći velika vodilja mogu biti i jedinice lokalne samouprave. Njihova uloga može biti u tome da poduzetnike rasterete davanja, stave sredstva na raspolaganje ili se ona pak može očitovati u pružanju savjetodavne pomoći.
Podrška može biti u vidu zadržavanja likvidnosti ili preusmjeravanja poslovanja k digitalnoj formi ili drugom obliku transformacije. U svakom bi slučaju, barem veći gradovi trebali biti nositelji davanja podrške gospodarstvu promišljanjem o usmjeravanju sredstava u one segmente lokalnog gospodarstva koji su supstancijalno važni bilo zbog velikog broja radnih mjesta ili zbog potencijala da u gospodarskom smislu povuku ostale.
Recesija će nedvojbeno doći, a ovoga je puta važno postaviti drugačije temelje kako nam se ne bi ponovio scenarij iz 2009.
Premda se nekima možda ne čini tako, i javni i privatni sektor proteklih je godina ulagao u svoju digitalizaciju. Ovo je najvidljivije kroz brzinu lansiranja digitalnih usluga jer, da digitalizacije nije bilo, ne bi ih mogli tako brzo plasirati na tržište.
Kada je riječ o poslovnoj transformaciji, stanje je nešto drugačije. Za razliku od digitalizacije, poslovna transformacija je nešto o čemu se promišlja, no naše je istraživanje o digitalnoj spremnosti pokazalo kako je velik dio hrvatskih poduzetnika i dalje daleko od shvaćanja toga što ona znači.
Ipak, koronavirus nam je samo dodatno potvrdio kako digitalizacija i transformacija, nisu samo važne, nego i nužne. Iako je dio privatnog sektora vezan za pogone, tj. proizvodnju, te je dio njih i u ovoj situaciji moralo organizirati posao u prostorijama tvrtke, veliki dio, poput administrativnog osoblja, mogao je raditi udaljeno pomoću digitalnih alata.
Stoga ćemo utjecaj na način rada i poslovanje vidjeti i nakon pandemije koronavirusa jer će se u brojnim organizacijama promijeniti razmišljanje izvana i iznutra. Postat će jasno kako i svakodnevno upravljanje danas mora biti dostupno u digitalnoj formi.
Prije nego što tvrtke u potpunosti prigrle digitalno poslovanje, važno je promisliti o tome da nema pravih digitalnih usluga, kao niti prave transformacije, bez interne transformacije operativne kralježnice.
Kod prihvaćanja svega novoga, pa tako i digitalnog, najvažnija je promjena mentalnog sklopa, odnosno nadilaženja vlastite inercije i straha od nepoznatog. Kriza je prisilila ponuđače usluga da brže eksperimentiraju s novim digitalnim uslugama (jer nije bilo alternative), a isto tako i korisnike usluga da nadiđu svoj otpor prema digitalnom.
U sklopu transformacije tvrtke važno je, stoga, redefinirati svrhu, preispitati poslovni model, odrediti koji segmenti poslovanja imaju budućnost, a koje treba napustiti. Isto tako, važno je transformirati i organizacijsku kulturu jer bez promjene iznutra, ne možemo utjecati niti na promjenu izvana.
Jednom kad se dobije povjerenje u digitalni način poslovanja, što svakako uključuje rad na daljinu, kod većine aktera na tržištu uključujući i državu, s kojom privatni sektor redovito komunicira, to se povjerenje više neće tako lako izgubiti. Mnogi će razmišljati na način da, ako se moglo prije korone – može se i poslije.
Nakon korona krize također će biti važno utjecati na zakonodavce. Naime, sadašnji je Zakon o radu prilično restriktivan. Nije jednostavno kod kuće osigurati evaluacijski izlaz ili polijepiti naljepnice o zaštiti na radu. Stoga bi se zakon trebao prilagoditi i učiniti fleksibilnijim kako bi omogućio jednostavniju regulaciju rada od kuće.
Fleksibilan i agilan način razmišljanja, glavne su lekcije koje poduzetnici trebaju izvući. Iako stanje u svim sektorima nije isto, potrebno je, barem u manjoj mjeri, prilagođavati poslovanje različitim situacijama kako bismo opstali i poslovali s profitom.
Korona kriza najviše je pokazala koliko je bitno uvijek biti spreman na najgore i imati pripremljen rezervni plan. Poslodavci koji su to sada imali, svoj su fokus automatski mogli preusmjeriti na stvaranje novih proizvoda i usluga odgovarajući trenutačnim zahtjevima tržišta. S druge strane, oni koji nisu, morali su uložiti dodatnu energiju u osiguravanje fluidnosti, mjere za ublažavanje korone i slično.
Kriza je također veliki test vođenja ljudi i organizacije u kojem će najviše do izražaja doći pravi lideri. Istinski lideri istaknut će se svojom hrabrošću, vizijom, transparentnošću i inspirativnoću te poslužiti kao pravi primjer kako nadahnuti ljude i iz krize izaći jači.
Konačno, iako je to u danim okolnostima možda teško, pravi će lideri na krizu s koronavirusom gledati kao na priliku. Sada je idealna prigoda za osluškivanje tržišta i stvaranje novih proizvoda i usluga, provedbu dugo iščekivane transformacije poslovanja ili pak njegovanje boljeg odnosa s klijentima. Vaša je odluka koje ćete prilike iskoristiti.
Apsolon — Sva prava pridržana © 2020
Apsolon d.o.o., Jurišićeva 3 10 000 Zagreb, Tel: +385-1-4813314 OIB: 88407675650 Banka: Zagrebačka banka d.d. IBAN: HR2223600001102093410 SWIFT: ZABA HR 2X