Digitalizacija i digitalna transformacija posljednjih mjeseci više nisu samo buzzwords. Za brojne organizacije upravo su one postale slamka spasa pomoću kojih je poslovanje digitalno spremnih poduzeća u doba krize ostalo očuvano. Gospodarska kriza i COVID-19 pandemija dodatno su osvijestile neophodnost digitalizacije i digitalne transformacije za opstanak u sve nepredvidljivijem dobu u kojem se nalazimo.
U našem smo Hrvatskom digitalnom indeksu prošle godine prvi puta u Hrvatskoj istražili koliko su digitalno spremne domaće organizacije. Kako bismo ostali ukorak s praćenjem napretka razvoja hrvatskih srednjih i velikih poduzeća, analizu smo ponovili i ove godine. Dodatno, ove smo godine pružili i osvrt utjecaja COVID-19 krize na poslovanje poduzeća. Kratki pregled rezultata donosimo u nastavku, a cijela studija dostupna je na linku. Ako i sami želite dobiti uvid u to koliko je digitalno spremno Vaše poduzeće, posjetite Hrvatski digitalni indeks. Odvojite desetak minuta za ispunjavanje upitnika i odmah saznajte rezultate.
Digitalna transformacija poslovanja u svijetu
Pregled digitalne konkurentnosti vodećih svjetskih ekonomija za 2019. godinu Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, na globalnoj razini otkriva kako su sve države uključene u istraživanje ostvarile napredak na razini svoje digitalne konkurentnosti u protekloj godini. Ljestvica digitalne konkurentnosti temelji se na analizi triju čimbenika: znanju, tehnologiji i spremnosti za budućnost. Prvo mjesto na ljestvici zauzeo je SAD, a slijede ga Singapur i Švedska. SAD, kao najveće gospodarstvo svijeta, odavno je spoznao važnost digitalne transformacije za vlastiti ekonomski napredak. Planirana su velika ulaganja u informacijsku infrastrukturu i digitalne tehnologije u cilju povećanja sigurnosti, ali i unapređenja rada javne uprave. Singapur je u odnosu na prošlogodišnju ljestvicu ostao na istome mjestu, kao i Švedska koja je treća u poretku.
Digitalna transformacija poslovanja u Europskoj uniji
Na prethodno spomenutoj IMD ljestvici, u top deset digitalno najkonkurentnijih zemalja nalazi se šest zemalja Europe, odnosno četiri zemlje u Europskoj uniji. Iz ovoga možemo zaključiti da bogatije države članice, obzirom na veće mogućnosti ulaganja, više ulažu u digitalna znanja i tehnologiju, a samim time i u spremnost za digitalno doba. Osim IMD ljestvice, stanje digitalne spremnosti država članica Europske Unije ocjenjuje se i DESI indeksom Europske komisije (DESI – Digital Economy and Society Index), indeksom digitalnog gospodarstva i društva. Prema indeksu za 2020. godinu, države s najnaprednijim digitalnim gospodarstvom su:
Finska
Švedska
Danska
Nizozemska
Digitalna transformacija poslovanja u Hrvatskoj
Hrvatska se prema IMD indeksu digitalne konkurentnosti 2019. godine nalazi na 51. mjestu od 63 zemlje. Time Hrvatska bilježi porast od 7 mjesta u usporedbi s 2018. godinom. Najveći porast je ostvaren u području spremnosti na budućnost – s 54. mjesta u 2018. na 60. mjesto u 2019. godini.
Prema DESI indeksu za 2020. godinu, Hrvatska se nalazi na 20. mjestu. Među 28 država članica Europske unije, ovo ju svrstava u kategoriju manje uspješnih zemalja. U odnosu na prošlu godinu, Hrvatska se nalazi na istom mjestu. Izvješće za Hrvatsku navodi da Hrvatska slabije rezultate ostvaruje prvenstveno u području povezivosti i digitalnih javnih usluga. U oba navedena područja Hrvatske se nalazi na 25. mjestu prema DESI indeksu. Najbolje rezultate Hrvatska je ostvarila u Integraciji digitalnih usluga u kojem je napredovala sa 17. na 12. mjesto. Također, u području Ljudskog kapitala Hrvatska je napredovala s 14. na 13. mjesto. U kategoriji Upotrebe internetskih usluga Hrvatska je blago nazadovala s 14. na 15 mjesto.
Od 2015. godine, kada je počelo mjerenje indeksa digitalnog gospodarstva i društva za Hrvatsku, Hrvatska je napredovala u svim područjima, no još uvijek se u većini područja nalazi ispod prosjeka.
Hrvatski digitalni indeks
U našoj ovogodišnjoj studiji obuhvatili smo 300 hrvatskih poduzeća iz različitih djelatnosti i geografskih regija s ciljem uvida u stanje digitalne spremnosti hrvatskog gospodarstva. Analiza daje procjenu stanja digitalne transformacije hrvatskog gospodarstva, digitalne spremnosti hrvatskih poduzeća iz različitih gospodarskih sektora te utjecaja COVID-19 krize na poslovanje. Ispitanici istraživanja bile su osobe na strateškim pozicijama, odgovorne za digitalne procese poduzeća.
Od 300 hrvatskih poduzeća obuhvaćenih studijom, 43 su velika, s više od 250 zaposlenika, i 257 srednjih, s 50 do 249 zaposlenika. Podaci su, osim po veličini poduzeća, grupirani i analizirani i prema skupinama djelatnosti – poljoprivreda, proizvodnja, građevinarstvo, trgovina i usluge te prema regijama i županijama Republike Hrvatske.
Rezultati su pokazali kako 60 % poduzeća smatra da će digitalna transformacija najveći utjecaj imati na zaposlenike. Čak 84 % poduzeća smatra da će se uslijed digitalne transformacije promijeniti njihov poslovni model. 94 % poduzeća vidi digitalnu transformaciju kao priliku za napredak. Istovremeno, samo 18 % poduzeća ima strategiju digitalne transformacije. Ovo je neznatan pomak u odnosu na prethodnu godinu kada je strategiju digitalne transformacije imalo 15 % poduzeća.
Važno je naglasiti da raste postotak poduzeća kojima je digitalna transformacija među top tri prioriteta – sa 33 % prethodne godine na 41 % ove godine. Rast svijesti o važnosti digitalne transformacije očitava se i u razini s koje se digitalna transformacija vodi. Ove godine kod 39 % poduzeća izvršni direktor ili predsjednik uprave je osoba koja upravlja digitalnom transformacijom, što predstavlja rast od 13 % u odnosu na prošlu godinu kada je to bio slučaj u samo 26 % poduzeća.
Ove godine svjedočimo četirima pozitivnim trendovima. Najčešći nositelj odgovornosti za digitalnu transformaciju sada je predsjednik uprave. Većina poduzeća smatra da digitalna transformacija neće smanjiti broj radnih mjesta. Također, poduzeća razumiju potrebu agilne prilagodbe i smatraju da će se posljedice uspješne ili neuspješne transformacije osjetiti u manje od tri godine. S obzirom na COVID-19 krizu, koja je vrlo jasno ukazala da digitalizacija nije pitanje izbora već neophodan put svih uspješnih društava i poduzeća, očekujemo da ćemo svjedočiti još većem pozitivnom skoku u sljedećem istraživanju.
Preporuke i smjernice za digitalnu transformaciju
Osim same analize, Studija uključuje i Apsolonov prijedlog preporuka i smjernica koje bi se trebale provesti na razini Hrvatske i na razini poduzeća. Nacionalni prioriteti trebaju biti povećanje ulaganja u informacijsku infrastrukturu te usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta i razvoj digitalnih vještina. Također prioritet mora biti transformacija javnog sektora te maksimalno iskorištavanje europskih fondova u programskom razdoblju do 2027. Na razini poduzeća neke od preporuka su prioritizacija digitalne transformacije i donošenje njezine strategije, angažman stručnjaka te kreiranje digitalne kulture.
Utjecaj COVID-19 krize na digitalnu transformaciju poslovanja hrvatskih poduzeća
Istraživanje je pokazalo kako je COVID-19 očekivano snažno utjecao na rad poduzeća. Tako 41 % ispitanih kompanija nije radilo tijekom „prvog vala“, među kojima njih 21 % kao razlog navodi nemogućnost organiziranja alternativnog načina rada zbog specifičnosti poslovanja. Kao najveći problem uslijed krize 58,5 % poduzeća navodi komunikaciju i suradnju s klijentima i dobavljačima.
Cijela studija Digitalna transformacija u Hrvatskoj 2020. besplatno je dostupna na našoj web stranici. Ako želite saznati koliko je digitalno spremna Vaše poduzeće, ispunite upitnik na stranici Hrvatskog digitalnog indeksa i u nekoliko minuta saznajte rezultate.
