Kako bi se smanjila opća potražnja za plinom, s obzirom na mogućnost obustave opskrbe ruskim plinom, Europska komisija će preporučiti pravila koja zahtijevaju da se smanji grijanje i hlađenje javnih zgrada i ureda, odnosno da se javne zgrade griju na najviše 19 stupnjeva ili hlade na temperaturi ne nižoj od 25 stupnjeva Celzijevih. Nova preporuka službeno će biti objavljena 20. srpnja 2022., a nakon čega će biti održan i sastanak svih ministara energetike zemalja Europske unije vezan uz uštede energije. Cilj je poticanje vlada svih 27 zemalja da postave ograničenja na količinu plina koju koriste javne zgrade, uredi i različiti komercijalni objekti, uključujući i vanjske terase.

Što se konkretno poduzima?

Dio država članica već je započeo s provođenjem mjera štednje ili su izdana rana upozorenja u sklopu kojih se predlaže snižavanje temperature grijanja zimi i manje hlađenja ljeti. Primjerice, u Njemačkoj su već su za stupanj do dva prilagođene temperature održavanja u dijelu javnih zgrada. U Sloveniji se također aktivno radi na podizanju svijesti javnosti o uštedama energije, dok se, za primjer, u Češkoj i Slovačkoj, koje su 100% potreba za plinom rješavale uvozom iz Rusije, kao moguće rješenje predlaže korištenje toplinskih pumpi koje rade na principu rashladnih uređaja.

U Hrvatskoj se još uvijek mjere štednje ne primjenjuju sustavno, ali među hrvatskim gradovima ističu se brojni koji mogu poslužiti kao primjer dobre prakse vezane uz uštedu energije. Za početak, kako se nalazimo u periodu intenzivnog programiranja i strateškog planiranja, u kojem gradovi donose ili su već donijeli nove planove razvoja te se trenutno aktivno izrađuju strategije razvoja urbanih područja, već sada je vidljivo strateško promišljanje o zelenim i održivim ciljevima u hrvatskim gradovima. Većina gradova integrirala je u svoje strateške dokumente ciljeve koji su usmjereni ka zelenom i održivom razvoju te će u narednom periodu provoditi projekte koji će omogućiti smanjivanje negativnih utjecaja na okoliš i ostvarenje ključnih pokazatelja uspješnosti koji, između ostalih, imaju za cilj i postizanje energetskih ušteda.

Osim budućih inicijativa, brojni hrvatski gradovi već su definirali, a neki već i provode projekte koji su usmjereni ka uštedi energije. Grad Rijeka će u svom Planu razvoja do 2030. kroz strateški cilj Sačuvati Rijeku ostvariti do 47% smanjenja emisija CO2 do 2030., a Poreč 40% manje emisija CO2 u istom periodu. Također, brojni gradovi provode projekte koji se temelje na održivosti i ostvarivanju ušteda, kao što su prelazak na električna vozila, reducirana javna rasvjeta i sl. Primjerice, u Koprivnici od 2018. godine prometuje javni 100% električni prijevoz, a jedan od najnovijih primjera dolazi iz Grada Vukovara koji je prije tri mjeseca krenuo s reduciranom javnom rasvjetom te su već sad vidljive značajne uštede.

Slijedi proces prilagodbe

Sada preostaje vidjeti kako će izgledati konačne preporuke i koje će sve mjere predložiti Europska komisija te kako će se hrvatski gradovi prilagoditi njima. Svakako će biti važno učiniti sve što je moguće kako bi proces prilagodbe koji nailazi prošao što jednostavnije za sve dionike ovog procesa, a za što će biti neizostavna podrška ključnih donosioca odluka. Mjere štednje energije moći će se ostvariti jedino uz jasnu predodžbu o tome što se zapravo želi postići, odnosno uz aktivno podizanje svijesti svih dionika u sustavu i jasnu komunikaciju prema javnosti, koji će pridonijeti da se zajedničkim snagama ostvare željeni ciljevi.

Koncept pametnog grada (Smart City) predstavlja viziju urbanog razvoja koja naprednom primjenom tehnologija omogućava održivo upravljanje gradskim resursima i višu kvalitetu života građana. Osim što optimalno koristi resurse, “pametan grad” istodobno ohrabruje građane, zajednice, znanstveno-istraživačke institucije i poduzetnike na korištenje prikupljenih podataka čime se pojačava mogućnost participacije u detektiranju problema i pronalaženju rješenja. Primjena koncepta i tehnologija vezanih uz pametne gradove u urbanim sredinama predstavlja osobit izazov jer zahtijeva uspostavu ravnoteže između razvoja novih, naprednih tehnoloških rješenja, financijskih mogućnosti gradova i specifičnih potreba lokalne zajednice.

Data-driven inovacijski sustav

Upravo iz tog razloga, vrlo je važno pratiti kako se gradovi razvijaju. Jedan od takvih projekata doprinosa rješavanju suvremenih izazova urbanih ekosustava s ciljem unaprjeđenja kvalitete života i standarda građana je i CEKOM– Centar kompetencija za pametne gradove, implementiran u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. i ukupne vrijednosti 150.000.000 kn. Osnovni cilj CEKOM-a jest razviti inovacijski klaster u suradnji s još 19 partnera iz javnog i privatnog sektora te akademske zajednice sa svrhom provođenja istraživačko-razvojnih projekata i razvoja kompetencija u domeni primjene pametnih tehnologija za pametne gradove.

KPI evaluator kao alat za donošenje odluka 

U sklopu CEKOM-a, Apsolon razvija koncept “KPI evaluatora” kroz koji ćemo svim gradovima u Hrvatskoj omogućiti praćenje ključnih i relevantnih pokazatelja učinkovitosti na području održivog razvoja, ali i ostalih aspekata upravljanja gradom, kroz inovativnu i interaktivnu prezentacijsku platformu. Projekt podrazumijeva sustavni i inovativni pristup razvoju grada i provođenju procesa strateškog planiranja, upravljanju njegovim resursima, procesima i uslugama uz pomoć novih tehnologija. Time se omogućuje i pametno donošenje odluka i upravljanje te pojačana efikasnost u smislu planiranja i ostvarivanja ušteda što izravno utječe na podizanje kvalitete života građana i posjetitelja.

KPI evaluator na jednom mjestu će objediniti odabrane ključne pokazatelje uspješnosti te omogućiti njihovu interpretaciju i usporedbu, kao i mogućnost procjene učinka različitih intervencija na ukupnu uspješnost grada.

Sinergijom do metrike temeljene na podacima

Metodologija koncepta KPI evaluatora razvijena je u suradnji sa stručnjacima u području primijenjene matematike s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagreb, a temeljena je na preporukama ISO standarda za pametne gradove, kao i na ekspertizi koju je Apsolon stekao izradom studije Analize digitalne spremnosti hrvatskih gradova te spremnosti hrvatskih gradova na zelenu (energetsku) tranziciju, kao i Hrvatskog digitalnog indeksa (istraživanje spremnosti hrvatskih tvrtki na digitalnu transformaciju) te osmišljavanjem i provođenjem Smart City natjecanja u Hrvatskoj.

Sustavnim praćenjem razvoja do jednostavnije svakodnevice

Pred hrvatskim je gradovima dinamično razdoblje u kojem će, uz povećanu financijsku podršku fondova EU, moći planirati i provoditi razvojne koncepte što će s jedne strane građanima značajno unaprijediti kvalitetu života, dok s druge strane gradskim upravama biti iznimna prilika za sustavno praćenje napretka lokalnih jedinica. Za početak, nužno je krenuti od strateški postavljenog okvira razvoja urbanog područja koji se temelji na participativnom procesu strateškog planiranja kao bazi za definiranje ciljeva razvoja s listom planiranih projekata. Pritom, od ključne važnosti su targeti koji se žele postići, odnosno jasno određeni pokazatelji uspješnosti koji omogućavaju sveobuhvatno praćenje provedbe strategije. Upravo KPI evaluatorom omogućit će se jednostavnije i sustavnije praćenje njihovog razvoja što će u konačnici pospješiti procese donošenja odluka ključnih dionika te poboljšati kvalitetu života stanovnika.

Pametni gradovi i smart city rješenja nisu više daleka budućnost, već se polako dotiču svih nas. Pritom ne govorimo samo o globalnoj, već i o lokalnoj razini čemu svjedočimo i sve većim brojem primjera pametnih rješenja iz susjedstva. Iako i dalje nije moguće uspoređivati velika tehnološka smart city rješenja u Barceloni ili Singapuru s onima u Hrvatskoj, značajni su pomaci uočeni u posljednjih deset godina otkako važnost digitalizacije dolazi u prvi plan. Naši gradovi,  veliki i mali, pomalo se  bude i sve više promišljaju o različitim pametnim rješenjima koja bi mogli kreirati ili prilagoditi svojoj veličini i implementirati u svoju svakodnevnicu kako bi život građana postao kvalitetniji i jednostavniji u skladu s izazovima današnjice.  

Smart City rješenja za manje gradove

Koncept pamentog grada (Smart City) predstavlja viziju urbanog razvoja koja naprednom primjenom tehnologija omogućava održivo upravljanje gradskim resursima i višu kvalitetu života građana. Međutim, koliko je ona primjenjiva na male hrvatske gradove i njihove lokalne sredine? Mogu li hrvatski gradovi, mahom maleni, s puno manjim prihodima po glavi stanovnika, sebi priuštiti Smart City rješenja? I trebaju li ona uopće našim gradovima od 10.000, 30.000 ili 50.000 stanovnika? 

U Apsolonu smo uvjereni da je odgovor pozitivan. Ipak, činjenica jest da primjena koncepta pametnog grada na manje sredine zahtijeva pažljivu analizu o tome što je zaista potrebno i primjenjivo stanovnicima takvih urbanih sredina te kako racionalno nabavljati i razvijati tehnološka rješenja koja nisu preskupa i imaju upravo one funkcionalnosti koje odgovaraju potrebama stanovnika i gradskih uprava. Danas, održivost postaje imperativ strateškog planiranja, a neophodan element integrirano, transparentno i uključivo upravljanje javnim resursima. Primjena koncepta i tehnologija vezanih uz pametne gradove u manjim urbanim sredinama predstavlja osobit izazov jer zahtijeva uspostavu ravnoteže između razvoja novih, naprednih  tehnoloških rješenja, financijskih mogućnosti gradova i specifičnih potreba lokalne zajednice.  

Domaća Smart City rješenja 

U nastavku su dana tri slučaja malih hrvatskih gradova koji itekako promišljaju kako poboljšati i pojednostaviti život svojim građanima provodeći mjere iz svojih Smart City strategija koje su nastale vrlo aktivnom suradnjom gradske uprave i građana i  bile prvi korak ka sustavnom,  aktivnom i uključivom promišljanju o Smart City konceptu i njegovoj implementaciji u gradu. U sva tri slučaja radi se o planovima koji su u provedbi, a koji su proizišli iz razvoja strateških programa usmjerenih na Smart City.

Interaktivna platforma za građane

Svjesna veličine i sveobuhvatnosti zadatka koji im predstoji, gradska uprava Grada Krka upustila se u proces stvaranja strateškog okvira razvoja pametnog grada koji definira okvir i smjer u kojem će Grad ići u svojoj želji da postane moderna, transparentna i digitalizirana zajednica. Sa svega  nešto više od 6.000 stanovnika i brojnim dosad već implementiranim pametnim rješenjima, Krk slovi kao “pametni otok” i “pametni grad”. Trenutačno, gradska uprava ima fokus na provedbu digitalne transformacije gradske uprave kako bi omogućili građanima da obavljaju administrativne postupke  iz udobnosti vlastitog doma i bez  nužnog odlaska u gradsku upravu kako bi predali neki zahtjev ili obrazac. Krk će stoga razviti digitalnu gradsku platformu u svrhu efikasnijeg upravljanja gradom, pružanja proaktivnog pristupa potrebama građana te transformaciju načina pružanja javnih usluga njihovom digitalizacijom.

Razvoj rješenja za praćenje prometa u trajektnoj luci

Grad Supetar kao mali otočni grad na Braču  sa 4.000 stanovnika, svako ljeto suočava se s enormnim prometnim gužavama na prilazu trajektnoj luci koja se nalazi u samom centru grada pri čemu posjetitelji provedu i po nekoliko sati u koloni  automobila  čekajući ulazak na trajekt. Stoga, je Grad Supetar odlučio ublažiti negativne posljedice trajektnog prometa kroz grad, na iskustvo turista i svakodnevni život građana uspostavom sustava praćenja  i informiranja o prometnim gužvama na prilazima luci. Supetar razvija digitalnu plaftormu koja koja će imati funkcionalnost live izvještavanja o stanju prometa u gradu, prikazivati stanje gužve, vrijeme čekanja, informacije o voznom redu te pružati prediktivni kalendar prometnih gužvi na određeni dan u godini.  Sustav će koristiti putnicima da unaprijed planiraju svoje putovanje, gradskoj upravi za koordinaciju gužve i sigurnosti u prometu te pomorskim prijevoznicima za potencijalno uvođenje dodatnih izvanrednih linija.

Digitalna transformacija gradske uprave

Grad Ploče s nešto manje od 10.000 stanovnika u svojoj strategiji ističe da je grad spreman na inovacije i pozitivne promjene. Uz novoizrađenu Strategiju pametnog grada u fokusu njegova razvoja je digitalizacija gradske uprave kroz optimizaciju poslovnih procesa uvođenjem Integralnog sustava za praćenje, kontrolu i upravljanje dokumentacijom, s uključenim modulima za upravljanje sjednicama i projektima. Projektom će se unaprijediti poslovni procesi i standardizacija postupaka, digitalizirati interni poslovni procesi i usustaviti baze podataka te educirati i jačati motivaciju djelatnika uprave za digitalnu transformaciju. 

Digitalno da, ali ne nužno…  

Koncept pametnog grada može biti usmjeren  na učinkovitu, pametnu i transparentnu gradsku upravu, digitalnu infrastrukturu, pametno upravljanje energijom i infrastrukturom, komunalne usluge, održivu urbanu mobilnost, gospodarstvo ili drugo relevantno područje. Iz navedenih primjera, vidljive su gradske inicijative pokrenute u nekim od navedenih područja nakon izrade strateškog dokumenta kao temeljnog preduvjeta za planiranje razvoja pametnog grada. Svi gradovi proveli su sustavan i vrlo pariticipativan proces strateškog planiranja u koji su uključili brojne gradske dionike iz čega su proizašle navedene inicijative. Sve inicijative su u početnoj ili zreloj fazi i pokazuju kako i mali gradovi žele i mogu biti “pametni” i utjecati na povećanje kvalitete života građana u njihovom gradu na obostrano zadovoljstvo, kako građana tako i gradske uprave. U slučaju da je i Vašem mjestu potrebna strategija razvoja grada, implementacije Smart City rješenja ili dodatan savjet u ovom području, obratite se našim stručnjacima.