Zelena tranzicija tema je na koju se u posljednje vrijeme stavlja poseban naglasak. Tome posebice u prilog idu i ambiciozni ciljevi Europske komisije po kojima do 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova. Potaknuti snažnim nastojanjima Europske unije da Europa u sljedeća tri desetljeća postane prvi klimatski neutralan kontinent, odlučili smo istražiti što hrvatski gradovi rade po tom pitanju i koliko su spremni na energetsku tranziciju. Rezultat toga je prvo istraživanje ovog tipa u Hrvatskoj koje je za glavni cilj imalo dati uvid u aktualno stanje energetike u domaćim gradovima.

Europski zeleni plan kao odgovor na klimatsku neutralnost

Europska komisija je krajem 2019. objavila novu strategiju rasta – Europski zeleni plan s ciljem provedbe Programa Ujedinjenih naroda do 2030. i tranzicije prema modernom društvu bez emisije stakleničkih plinova. Nakon što je Vijeće Europske unije usvojilo prijedlog prvog europskog propisa o klimi, postignut je dogovor o postizanju klimatske neutralnosti do 2050. čiji je cilj smanjenje stakleničkih plinova za barem 55 % do 2030. godine. Ključnu ulogu u tom procesu imaju upravo gradovi koji su odgovorni za 80 % energetske potrošnje i pripadajućih emisija CO2 s godišnjim trendom porasta od 1,9 %.

S obzirom na to da je tema zelene tranzicije u fokusu i razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, ovom Analizom željeli smo doprinijeti boljem razumijevanju stvarnog stanja, potreba i planova hrvatskih gradova za energetsku tranziciju.

Zelena tranzicija hrvatskih gradova

Prikupljeni podaci odnose se na 20 najvećih hrvatskih gradova podijeljenih u tri kategorije,  veliki, srednji i mali gradovi, ovisno o broju stanovnika. Indeks spremnosti gradova na zelenu tranziciju sastoji se od pet pojedinačnih indeksa – strateško energetsko planiranje, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije, potrošnja energije u sektoru zgradarstva, potrošnja energije u sektoru prometa i potrošnja energije u sektoru javne rasvjete. Kompozitni indeks sastavljen je kao ponderirana kombinacija prethodnih pet indeksa.

Prema kriteriju donošenja strateških dokumenata na području energetike, iskazali su se Zagreb, Velika Gorica i Varaždin. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, prema instaliranoj električnoj i toplinskoj snazi postrojenja, najučinkovitija je u Zagrebu, Karlovcu, Šibeniku, odnosno Vinkovcima. Prema potrošnji energije u sektoru zgradarstva, energije u javnim zgradama na području grada te trošku za energente i emisijama CO2, najboljima su se pokazali Split, Zadar, Samobor te Đakovo. 

Zagreb, Rijeka, Velika Gorica, Šibenik i Koprivnica dominiraju u sektoru prometa u kojem se analizirala potrošnja energije, emisija CO2, broj linija javnog gradskog prijevoza te broj punionica za alternativna goriva na području grada. Prema potrošnji energije u sektoru javne rasvjete te njenom trošku i emisijama CO2, najboljim su se pokazali Osijek, Karlovac, Sisak i Đakovo.

Kompozitni indeks izdignuo je Osijek, Veliku Goricu i Karlovac, dok je kod malih trijumfirao Šibenik. U posebnoj kategoriji malih gradova najbolji je Grad Đakovo.

Zelena tranzicija polazište ambicioznijih projekata

Prema analiziranom postojećem stanju, oni koji su se pokazali spremnijima dokazali su da su na dobrom putu – prepoznaju važnost strateškog energetskog planiranja, olakšavaju potencijalnim investitorima ulaganje u obnovljive izvore energije na području grada, provode projekte energetske obnove javnih zgrada, osiguravaju svojim građanima dostupnost javnog prijevoza, grade punionice za električna vozila, ulažu u projekte modernizacije sustava javne rasvjete i slično.

Međutim, kako bi zadovoljili strože propise Europske unije, potrebno je hrabrije krenuti ka stvarnom ostvarenju zacrtanih ciljeva. To uključuje ambicioznije, inovativnije i zelenije projekte – energetski strateški planovi s ambicioznijim ciljevima uz integraciju urbanog i energetskog planiranja te zelena infrastruktura kao ključna tema planiranja održivog razvoja, dubinska i integrirana energetska obnova postojećih zgrada te izgradnja novih prema najnovijim standardima, poticanje projekata koji donose rješenja u vidu uspostave i jačanja infrastrukture razvoja tržišta alternativnih goriva poput električne energije iz obnovljivih izvora, zelenog vodika i biogoriva te uvođenje sustava dinamične te inteligentne i energetski učinkovite javne rasvjete.

Zelena tranzicija kao izvor novih potencijala

Kao glavna prepreka u pokretanju ambicioznijih projekata svakako je nedostatak financijskih, pravnih i stručnih kapaciteta lokalnih vlasti. Važno je naglasiti kako je za uspješno strateško planiranje nužna integracija energetskog i urbanog planiranja, ali uz aktivno uključivanje građana. 

Koncept razvoja zelene infrastrukture mora postati ključna tema planiranja razvoja gradova koji žele postati održivi, otporni, sigurni i za život ugodni. Mnogi gradovi iskoristili su pruženu priliku za sufinanciranje energetske obnove javnih zgrada te je vidljivo da je energetska obnova zgrada već odigrala važnu ulogu u njihovoj energetskoj tranziciji. Za nastavak provođenja projekata energetske obnove u svim gradovima, ali posebno na područjima pogođenim potresom, primarno je implementirati mjere dubinske i integrirane energetske obnove postojećih zgrada te izgradnju novih prema najnovijim standardima nulte ili vrlo niske potrošnje energije (nZEB), ali i protupotresne gradnje. 

Javna rasvjeta i centralizirani toplinski sustavi najveći su potencijal u energetskoj tranziciji gradova, dok je nova era održivog prometa tek u povojima. Nužno je istaknuti važnost održivog prometa i potrebu za poticanjem projekata koji donose rješenja u vidu uspostave i jačanja infrastrukture razvoja tržišta za alternativna goriva. Iako centralizirani toplinski sustavi (CTS) nisu direktno bili tema ovog istraživanja, predstavljaju najveći potencijal u energetskoj tranziciji gradova, odnosno postizanju njihove klimatske neutralnosti. 

Više detalja o istraživanju i glavni zaključci dostupni su u studiji koju je moguće besplatno preuzeti na našoj web stranici. Ako Vam je potrebna pomoć za izradu plana energetske tranzicije, želite osigurati bespovratna sredstva ili imate dodatnih nedoumica po ovom pitanju, stručnjaci Apsolona stoje Vam na raspolaganju.

Prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti, energetska učinkovitost definirana je kao odnos između ostvarenog korisnog učinka i energije potrošene za ostvarenje tog učinka, kao i proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije i/ili kogeneracije za koju se ne ostvaruje poticajna cijena temeljem posebnih propisa. Drugim riječima, energetska učinkovitost podrazumijeva uporabu manje količine energije za obavljanje istog posla te daje odgovor na pitanje – kako smanjiti potrošnju energije i pritom zadržati traženu kvalitetu života. 

Djelotvornost energetske učinkovitosti

Veća energetska učinkovitost doprinosi smanjenju emisija štetnih plinova u okoliš, većoj industrijskoj konkurentnosti, otvaranju novih radnih mjesta i povećanju sigurnosti opskrbe. Navedeno ju postavlja visoko na ljestvici najdjelotvornijih načina za postizanje ciljeva održivog razvoja. Iz vrlo očitih razloga, energetska učinkovitost okosnica je jedinstvene energetske politike Europske unije koja si je donošenjem ambicioznog Europskog zelenog plana za cilj postavila tranziciju prema pravednom i prosperitetnom društvu s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova. Slijedeći politike Europske unije kao njena članica, Republika Hrvatska postavlja i svoje nacionalne ciljeve povećanja energetske učinkovitosti u sektorima industrije, zgradarstva, prometa i javne rasvjete.

Energetska učinkovitost po sektorima

Industrija

Sektor s najviše potencijala za povećanje energetske učinkovitosti je svakako industrija, odnosno njeni energetski intenzivni procesi. Ulaganje u mjere energetske učinkovitosti poduzećima omogućuje racionalizaciju troškova i proizvodnih procesa te povećanje konkurentnosti proizvoda, a korištenje bespovratnih sredstava smanjuje investicijske troškove i skraćuje vrijeme otplate. Hrvatsku industriju čeka sveobuhvatna transformacija na niskougljično gospodarstva, a taj proces, prije svega, posebno je zahtjevan po pitanju financiranja. Apsolon, kao prepoznati stručnjak na ovom području sa značajnim iskustvom u pripremi i provedbi takve vrste projekata, prati razvoj situacije te pravovremeno informira svoje klijente o programima i fondovima koji su im na raspolaganju.

Zgradarstvo

Od ukupne potrošnje energije, na zgradarstvo otpada 40%. Kako bi se smanjila potrošnja energije, potiče se energetska obnova zgrada. Od 1. siječnja 2020. sve novoizgrađene zgrade moraju biti gotovo nulte potrošnje energije, odnosno velike energetske učinkovitosti. Vlada Republike Hrvatske, 14. prosinca 2020. godine, donijela je Dugoročnu strategiju obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine sa svrhom podupiranja obnove nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada, javnih i privatnih, te transformacije postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050. godine. 

Dugoročnom strategijom obnove daju se ciljevi, plan i mjere s mjerljivim pokazateljima napretka za dekarbonizaciju fonda zgrada, energetsku i sveobuhvatnu obnovu, za smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje udjela obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske sigurnosti, smanjenje energetskog siromaštva, za uvođenje inovacija i pametnih tehnologija koje omogućuju zgradama da potpomognu sveukupnu dekarbonizaciju gospodarstva, promicanje održivost urbanih sredina, elektromobilnosti te zaštite od požara i rizika od pojačane seizmičke aktivnosti. Stoga je Dugoročnom strategijom obnove predviđeno postepeno povećanje dosadašnje stope obnove  (2014. – 2019) od  0,7 %  ukupne površine fonda zgrada do ambicioznih 4% u razdoblju od 2041. do 2050. godine. Ukupno procijenjena potrebna ulaganja iznose 243,23 milijardi kuna za ukupni investicijski trošak obnove te 334,77 milijardi kuna za ukupni investicijski trošak zamjene demoliranog i novogradnje. Jasno je da energetska obnova zgrada u budućem razdoblju zahtijeva velike investicije te da, ako zaista želimo postići postavljene ciljeve, bespovratna sredstva moraju biti primarna pokretačka točka. 

Promet

Promet, sa svojim udjelom od 30% od ukupne potrošnje energije predstavlja još jedan veliki potencijal u postizanju konačnog cilja, ali i ključni čimbenik za razvoj gospodarstva s obzirom na to da je dobra prometna povezanost osnovni preduvjet za rast i razvoj. Sukladno novoj politici Europske unije, nužno je istaknuti važnost održivog prometa i potrebu za poticanjem projekata koji donose rješenja u vidu uspostave i jačanja infrastrukture razvoja tržišta za alternativna goriva poput električne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije, zelenog vodika i biogoriva.

Javna rasvjeta

Zadnja, ali ništa manje važna je i javna rasvjeta koja samo drugačijom regulacijom (smanjenjem intenziteta) može uštedjeti i do 50 % energije, a sustavom daljinskog upravljanja i nadzora značajno smanjiti troškove održavanja.

Sinergija učinkovitosti zelene i digitalne transformacije

Iako izgleda kako čovjek kao pojedinac ima malo utjecaja na navedene sektore, on je zapravo pokretač promjena. Većina ljudi svjesno ili nesvjesno provodi mjere poboljšanja energetske učinkovitosti. Od onih očitih, poput zamjene žarulja sa žarnim nitima ili kupnje energetski učinkovitijih kućanskih uređaja do onih koje nisu toliko očite poput upotrebe GPS sustava za pronalazak najbrže rute do zadanog odredišta kojom se smanjuje potrošnja goriva i povećava energetska učinkovitost. U tom kontekstu, zanimljivo je napomenuti i da je Europska unija od 1. ožujka 2021. godine uvela nove i poboljšane energetske oznake za dio kućanskih uređaja. Novi sustav potrošačima pojednostavljuje orijentaciju, pomažući im odabir energetski učinkovitih proizvoda, a istodobno, služe kao poticaj proizvođačima da stvaraju još inovativnije, energetski učinkovite proizvode. 

Važnu ulogu ima i digitalizacija svakodnevnih procesa jer su digitalna i zelena transformacija zapravo neizmjerno povezane. Digitalizacija povećava energetsku učinkovitost upotrebom novih tehnologija (smart grid, IoT, automatska regulacija, pametna brojila i sl.) za kvalitetno prikupljanje i detaljniju analizu podataka tako da se postojeći sustavi nastoje što više optimirati u svrhu smanjenja potrošnje energije i gubitaka. Ogromne potencijale u ovoj sinergiji zelenog i digitalnog prepoznala je i sama Europska unija. Svoje ambicije u financiranju zelenih, digitalnih i inovativnih projekata potvrdila i donošenjem Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine s dodatkom za Europu nove generacije (Next Generation Europe).

Važnost energetske učinkovitosti

Povećanjem energetske učinkovitosti direktno utječemo na smanjenje zagađenja našeg okoliša i atmosfere, usporavamo proces globalnog zatopljenja te stvaramo uvjete za održivi razvoj društva. Iz tog razloga, energetska učinkovitost se opravdano naziva osnovnim gorivom (pokretačem) održivih globalnih energetskih sustava. Ako i vi želite poslovati energetski učinkovito, iskoristiti potencijale nove financijske perspektive Europske unije ili Vam je potreban savjet iz područja energetike, obratite se našim savjetnicima i dopustite nam da budemo Vaša desna ruka u stvaranju bolje budućnosti održivim upravljanjem.